Sve oči uprte u Huawei
5. novembar 2019
Kineski telekomunikacioni div Huawei je nekoliko mjeseci prije nego što je planirao predstavio svoje 5G-mreže nove generacije. Tako je Kina na putu da postane najveće tržište 5G na svijetu. Pri tome koncern Huawei kroči taj put.
No, to ne mijenja činjenicu da je Huawei jedan od najspornijih i najosporavanijih svjetskih koncerna i centralni faktor trgovačkog rata između Kine i SAD-a. Te dvije najveće svjetske ekonomske sile bore se za tehnološku prevlast. 5G je pri tome važno taktičko oružje.
Koliko je zaista dobar Huawei?
Među ekspertima za sajber-sigurnost raste zabrinutost da u zemljama poput Njemačke ne prevladaju ekonomski aspekti odluke o uvođenju Huawei-tehnologije 5G.
Stoga se ozbiljno mora postaviti pitanje: Koliko je kvalitetan Huawei? Taj koncern sa sjedištem u Šenženu je jedan od tri najveća međunarodna igrača u oblasti 5G. Ostala dva su Ericsson i Nokia. Huawei među provajderima ima imidž da je brz i jeftin. U Pekingu su sretni što imaju nacionalnog šampiona i zato mu pomažu gdje god mogu.
U prošlosti je Kina izgubila utrku za uvođenje 4G-tehnologije. Zato je počela da ulaže milijarde u Huawei i to u obliku subvencija i finansijskih injekcija. S obzirom na pravila konkurentske borbe koja vladaju u EU-u, Ericsson i Nokia nisu se mogli pohvaliti istim prednostima koje je imao Huawei.
Ali Huawei-tehnologija ima i svoje kritičare: "Kineski marketing je bio bolji, Kinezi su ponudili povoljnije cijene za cijelu 5G-paletu. No, najnovija analiza EU-a u pogledu 5G je pokazala da je Huaweiov software-engineering lošeg kvaliteta i da pokazuje slabosti na više nivoa", rekao je Nate Snyder, ekspert u oblasti sajberske sigurnosti koji je radio u Ministarstvu unutrašnjih poslova SAD-a u vrijeme predsjednika Baracka Obame.
Korist izvlači treći?
U maju ove godine je američka vlada stavila Huawei na crnu listu zbog sumnji da bi taj kineski koncern mogao biti prijetnja za američku nacionalnu sigurnost. Time je američkim preduzećima zabranjeno da isporučuju određene dijelove Huaweiu. Istovremeno su, također u maju, Ericsson i Nokia od strane japanskog koncerna Softbank dobili naloge za izgradnju mreže 5G. To znači da su oni tamo došli umjesto Huaweia. Ericsson je još u martu potpisao sličan ugovor sa najvećim danskim telekomunikacionim koncernom TDC koji je od 2013. sarađivao sa Huaweiem.
S obzirom na to da je stavljen na američku crnu listu, Huawei želi smanjiti zavisnost od stranih tehnologija. Prošle godine je kineski koncern sa 5.405 prijavljenih patenata u vremenskom periodu od godinu dana postigao novi rekord. Studija firme za istraživanje tržišta sa sjedištem u Tokiju pod nazivom Patent Result pokazuje da se samo 21 posto od prijavljenih patenata može svrstati u visoko inovativne. Ako se to uporedi sa koncernom Intel, njegovi saradnici su prijavili 32 posto, a proizvođač čipova Qualcomm čak 44 posto visoko inovativnih patenata.
Stoga Tom Uren, analitičar u australijskom Institutu za strateške poslove (Strategic Policy Institute-ASPI), postavlja pitanje: "Da li je dobra ideja puštati jednu državu sa bogatom istorijom sajberskih napada da kontrolira osjetljivu baznu tehnologiju druge države? Uren je siguran da će državni akteri u Kini pokušati omogućiti špijunažu preko 5G-mreža.
Ko se krije iza Huaweia?
Uprkos ogromnoj reklamnoj kampanji, Huawei mora obznantiti ko je tačno vlasnik ovog koncerna, kako se njime upravlja i da li je neovisan od vladajuće partije. Posljednje pitanje se posebno nameće ako se u vidu imaju neke čudne slučajnosti. Na primjer kada je Meng Wanzhou, kćerka osnivača Huaweia, prošle godine uhapšena u Vankuveru, Peking je uhapsio dvojicu visoko-pozicioniranih diplomata, optuživši ih za špijunažu.
Pored toga, Huawei u oblasti sigurnosnih tehnologija sarađuje sa regionom Xinjiang gdje se više od milion ljudi, pretežno muslimana, drži u prisilnom smještaju. Uz to su Cisco i Motorola optužili Huawei za krađu intelektualne svojine.
Merkel sve iznenadila
Zbog svega toga je njemačka kancelarka izazvala pometnju kada je odlučila da uključi Huawei u izgradnju njemačke 5G-mreže.
Ovaj korak Angele Merkel razljutio je SAD koji je zaprijetio da će zbog toga suziti saradnju tajnih službi. Kako bi umirila kritičare, Merkel je od Huaweia tražila "No-Spying-Pakt".
Kako bi se on trebao realizovati, još je nejasno. Jer, prema kineskom Zakonu o radu tajnih službi iz 2017 (National Intelligence Law) preduzeća su "obavezna da pomažu obavještajni rad nacionalnih službi". Zakon im izričito zabranjuje da ne objelodanjuju informacije o saradnji sa kineskim tajnim službama.
Huawei je možda naoružan da dominira 5G-univerzumom. Ali taj koncern i njegova blizina Pekingu stalno bi trebali biti držani na oku. Malo je vjerovatno da Huawei može sa sebe da skine imidž poslušnika i primaoca naređenja iz Pekinga.