Sve prednosti i mane evropske "plave karte"

Trajanje "Plave karte" je ograničeno na pet godina, pa samim tim i boravak visokokvalifikovanih stručnjaka. Pojedini stručnjaci smatraju da je takvo ograničenje pogrešno. Dimitria Klajton, ministarka za porodicu, žene i integraciju u njemačkoj saveznoj zemlji Severna Rajna Vestfalijia u tome ne vidi samo loše strane: „Ograničenje ne mora predstavljati problem. Životni planovi su najčešće takvi da čovjek kaže: idem na neko vrijeme u inostranstvo, radiću tamo, a onda ću se vratiti. Ako još uvijek ne bih bio spreman na povratak u domovinu, onda imam mogućnost i da ostanem. Takva mogućnost nije isključena. Takođe ni sa evropskom "Plavom kartom".

"Koliko para, toliko i muzike"

"Velike prepreke u dolasku visoko kvalifikovanih useljenika prije svega treba vidjeti u finansijskim odredbama EU", kaže Klejtonova. Zarada posjednika "Plave karte" treba biti najmanje 1,7 puta viša nego prosječna zarada u zemlji u koju dolazi. Klajtonova objašnjava: „Na primjer srednje i male firme koje bi bile zainteresovane da zaposle takve stručnjake, to sebi, uglavnom ne mogu priuštiti.“

Stranci su dobri za sve

Finansijski aspekt u nastojanjima pridobijanja stručnog kadra iz svijeta nije odlučujući samo za srednja i mala preduzeća. Razlike među zemljama EU u zaradama još uvijek su veoma velike. Stručni kadar je potreban i novim članicama EU. Tamo su zarade u prosjeku višestruko niže nego u starim EU zemljama. Ali nije samo finansijski aspekt bitan pri odluci da se ode u neku zemlju, već i kako će te osobe tamo osjećati, i da li će kao migranti biti prihvaćeni u društvu. Klajtonova kaže: „U jednoj zemlji, koja je poznata kao useljenička, postoje dobre šanse da migranti budu dobro prihvaćeni. Na žalost Njemačka nije poznata kao takva zemlja. Smatram da mi ovdje na tom planu treba da poradimo.“