Svi pogledi usmjereni na Vašington

„Zagovornik sam slobodne tržišne privrede – ali ne i u slučaju da prijeti svjetski kolaps“, izjavio je predsjednik Džordž Buš u govoru u Njujorku.

Tom prilikom pokušao je da opravda intervenciju vlade na tržištu, ali je istovremeno najavio stav koji će Vašington zastupati na sastanku na vrhu. Taj stav glasi: slobodna tržišna privreda nema alternativu, ali i u kapitalizmu ima ekscesa i zloupotreba. Buš kaže: „Ukoliko želimo privredni rast, socijalnu pravdu i poštovanje dostojanstva čoveka onda je slobodna tržišna privreda pravi put. I bilo bi strašno ako jedna užasna greška, nekoliko mjeseci krize ponište sve uspjehe proteklih šezdeset godina“, kaže Buš.

Sporno je u kojoj mjeri regulisati tržišnu privredu kako bi se spriječio ponovni slom svjetskih finansija. Za razliku od Buša, francuski predsjednik Nikola Sarkozi zalaže se za korjenite reforme. Njegov ministar spoljnih poslova Bernar Kušner govori o „veoma dugom procesu“ pri čemu je vašingtonski sastanak tek početak.

Cilj sastanka, dakle, bio bi da se utvrde uzroci krize, preispita efikasnost do sada preduzetih mjera, postigne dogovor o sljedećim koracima, odrede pravila za reformu finansijskog tržišta i rokovi u kojima bi trebalo povući sljedeće poteze.

Zlo je počelo zbog lakomislenosti i neodgovornosti

I predsjednik Buš priznaje da je zlo počelo olakim odobravanjem kredita za kupovinu kuća u SAD i neodgovornom preprodajom tih kredita, ali odmah dodaje:„Mnogi smatraju da je za krizu krivo nedovoljno regulisano hipotekarno tržište u SAD. Ali, mnoge evropske zemlje imaju veoma detaljne propise, a ipak su suočene sa sličnim problemima kao i mi. Istorija pokazuje da najveća prijetnja privrednom rastu nije premali, nego preveliki uticaj države na tržište“, smatra Buš.

Ko će preuzeti kontrolu?

Glavni ekonomista njujorškog Saveta za spoljnopolitičke odnose Ben Stajl smatra da je prijeko potrebna tješnja saradnja svjetskih finansijskih institucija i kaže:„Uzmimo za primjer kapitalističku firmu kakva je Dojče bank. Ukoliko ona zapadne u krizu Njemačka ne može sama da rješava problem, nego mora da djeluje zajednički sa partnerima u EU i SAD. Zato mora da postoji međunarodno kontrolno tijelo koje bi bilo obaviješteno o tome šta radi Dojče bank i kakva je njena finansijska situacija kako bi moglo koordinirano da se djeluje“, kaže Stajl.

Za sada, nejasno je ko bi preuzeo tu kontrolu, ima mišljenja da je pored MMF-a i Svjetske banke nepotrebna treća institucija. Naprotiv, vlade bi morale da preuzmu veću odgovornost.

O svemu tome razgovaraće se u subotu (15.11.), a novinu, time i šansu, predstavlja to što za istim stolom sjede i razvijeni, i zemlje na putu ubrzanog razvoja. Problem je jedino što su SAD u prelaznoj fazi – jedna administracija je u odlasku, druga još nije stupila na dužnost.