Tačan broj ubijenih je dug prema žrtvama

U tom smislu rat kao da nije završen, nego se vodi drugim sredstvima, a utvrđivanje tačnog broja ubijenih je dug prema civilnim žrtvama. U svim ratnim zbivanjima neposredno nakon njihovog svršetka manipulisalo se s brojem civilnih žrtava, bilo da se ukaže na surovost protivnika, bilo da se umanje sopstveni zločini. Vremenska distanca može pomoći da se približimo istini, ali čini se da je 16 godina od operacije "Oluja" i dalje prekratak rok za to. Hrvatski zvanični izvori ne osporavaju ubistva, paljevine i pljačke, čije su žrtve osobe srpske nacionalnosti, ali se ti zločini, mada su počinjeni za vrijeme i neposredno poslije operacije Oluja, radije tretiraju kao obična ubistva, a ne kao ratni zločini.

S druge strane, u medijima i u zvaničnim izjavama u Srbiji broj žrtava je neuporedivo veći od onog koji daju hrvatske institucije. Državno odvjetništvo Hrvatske, na primjer, nedavno je objavilo da je u vrijeme operacije Oluja i neposredno nakon nje ukupno evidentirano 47 ubistava. Za 21 ubistvo osuđene su 33 osobe, dok počinitelji 26 preostalih, "običnih", ubistava nisu otkriveni. Državno tužilaštvo dodaje da je 10 pripadnika hrvatskih oružanih snaga nakon Oluje osuđeno za 11 ubistava, koja su bila "djela ratnog zločina". Istina, ta pravosudna institucija navodi i da se u njenoj arhivi nalaze podaci o 214 smrtno stradalih osoba, koje su "žrtve kaznenog djela ubojstva ili ratnih zločina".

Haški tribunal navodi samo one podatke koji su relevantni za optužnicu

Nasuprot tome, pozivajući se na dokumentaciono-informativni centar Veritas, Radio-televizija Srbije objavljuje da je u operaciji Oluja "ubijeno ili nestalo 2000 Srba". Radio televizija Republike Srpske je preciznija: navodi da su "ubijena 1934 lica, od kojih su 1196 civili.

U prvoj optužnici, koju je 2001. Haški tribunal podigao protiv generala Ante Gotovine, on se tereti za protupravno lišavanje života "najmanje 150 krajinskih Srba i nestanak više stotina drugih". U dodatku optužnice, navedeno je 99 slučajeva konkretnih ubistava, koja su kvalifikovana kao ratni zločin. Nakon spajanje te sa optužnicama protiv generala Ivana Čermaka i Mladena Markača, ne pominje se ukupan broj ubijenih, a broj utvrđenih žrtava sveden je na 37. Treba napomenuti da Haški tribunal ne daje potpune podatke, nego samo one koji su relevantni za optužnicu, pa se, prema tome, na ove brojke ne može oslanjati.

Uvreda za nedužno stradale

Najopsežnije istraživanje o broju žrtava preduzeo je Hrvatski Helsinški odbor za ljudska prava 2001. godine i utvrdio da je u operaciji Oluja bilo ukupno 677 civilnih žrtava. Odbor napominje da su "ciljna skupina" bili "pripadnici srpskog naroda" i da je riječ "isključivo o žrtvama ratnog zločina". Odbor dopušta da navedeni broj nije definitivan. Prema tome, broj ubijenih civila u operaciji "Oluja" nije još precizno utvrđen, i dug prema žrtvama nije namiren. Smanjivanje ili povećavanje njihovog broja, uslijed dnevnih političkih razloga, podjednaka je uvreda za sve koji su nedužni stradali.

Autor: Dževad Sabljaković

Odg. ured.: Senad Tanović