1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Tadićeva provokacija za 20. obljetnicu neovisnosti Hrvatske

24. juni 2011

Srbijanski predsjednik Boris Tadić neće doći na proslavu 20. obljetnice neovisnosti Republike Hrvatske. Analitičari to tumače kao dodvoravanje nacionalističkom dijelu biračkog tijela, nakon uhićenja Mladića.

https://p.dw.com/p/11ias
Serbia's President, Boris Tadic, addresses the Democratic Party national convention in Belgrade, on February 27, 2005. (Copyright Petar Labrador)
Serbien Präsident Boris Tadic in BeogradFoto: Petar Labrador
Predsjednik Srbije Boris Tadić neće doći na proslavu dvadesete obljetnice proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske, ali će dan kasnije posjetiti Jadovno kod Gospića i pokloniti se žrtvama ustaškog logora iz Drugog svjetskog rata. Naime, predsjednik Hrvatske Ivo Josipović je javno rekao da planira pozvati lidere zemalja u regiji na proslavu Dana državnosti, ali je iz kabineta predsjednika Srbije medijima priopćeno da Boris Tadić u Hrvatsku ne dolazi 25., nego 26. lipnja.
Nenad Prokić
Nenad ProkićFoto: LDP
Dva lica Tadićeve politike
Na ovaj način, prema mišljenju zastupnika Liberalno-demokratske stranke u Skupštini Srbije Nenada Prokića predsjednik Srbije pokazuje da napori koje je s Josipovićem uložio u izgradnju boljih odnosa između dviju zemalja nisu bili iskreni. „Tadićeva politika je od samog početka imala dvije strane – jedna je proeuropska koja je bila apostrofirana kao najvažnija - ali je u nekom domenu i prividno proeuropska - a druga je nastavak Koštuničine politike. I ovo je to. Mislim da je neodlaskom u Zagreb, a odlaskom u Jadovno, Tadić odlučio da iz raznoraznih kalkulantskih razloga ovog trenutka tako postupi i na taj način potre sve dobre napore koje su dva predsjednika učinila tijekom proteklih godinu dana. Ti napori su bili dugo očekivani, nakon 20 godina sukoba između Srbije i Hrvatske koji je uništavao i odnose te dvije zemlje ali i cijele regije. Konačno je urađeno nešto pametno, ali to je sada, čini mi se, poništeno”, smatra Prokić.
Od dolaska na vlast Ive Josipovića odnosi Srbije i Hrvatske su krenuli uzlaznom putanjom. Predsjednici su razmijenili službene i neslužbene posjete, dogodio se i, kako je analitičari zovu, povijesni posjet predsjednika Srbije Vukovaru, gdje se poklonio žrtvama na Ovčari, a isti dan predsjednik Hrvatske žrtvama u Paulin Dvoru. Za razliku od razdoblja dok je Stjepan Mesić bio na vlasti, kada su odnosi službenog Zagreba i Beograda bili poprilično loši, dolaskom Ive Josipovića na čelo Hrvatske već iz prvih nastupa bio je vidljiv korak naprijed u odnosima dviju zemalja, ali i u cijeloj regiji. „Trebalo je pomoći predsjedniku Josipoviću jer je opće prihvaćeno u svjetskim razmjerima da je Srbija bila agresor, a da se Hrvatska branila. Zato je njemu teže pozvati Tadića nego Tadiću da ne ode tamo. To ne ide na čast ni srpskoj politici, a posebno predsjedniku Tadiću koji povremeno ima takve ispade. Ovo nije dobar potez, mislim da Josipoviću nije bilo lako pozvati ga zbog desničarskih elemenata, ali je taj poziv ipak došao, a na njega se ne odazvati znači da je sve ono što su radili prethodne godine, barem sa srpske strane, bilo nedovoljno iskreno. To je kao kad uhvatite haškog optuženika Ratka Mladića, a ne raskrinkavate mit o njemu”, smatra sugovornik Deutsche Wellea, Nenad Prokić.
Ivo Josipović i Boris Tadić u Paulin Dvoru
Ivo Josipović i Boris Tadić u Paulin DvoruFoto: DW
Balansiranje zbog Mladića
Predsjednik Srbije je, od kad je uhićen haški optuženik Ratko Mladić odbio pozive na važne međunarodne skupove jer je na njih bila pozvana i predsjednica Kosova. Obzirom da su u tijeku pregovori Kosova i Srbije, Prokić smatra da je smiješno da se ide i razgovara za istim stolom s Albancima a onda se ne ide za neki drugi stol gdje su pored tih istih Albanaca s Kosova još neki ljudi iz svjetske politike. „To je glupo balansiranje po principu uhapsio sam Mladića i moram da se udvaram ovima koji su nesretni tim hapšenjem. To se krije iza jedne patetične krinke da je on predsjednik svih Srba pa i onih koji su krivi za zločine koje su počinili u ime Srbije tijekom ratova koje nismo navodno vodili, ali su ih oni sve izgubili”, kaže Prokić.
Josipovićeva izjava da planira pozvati Tadića na proslavu izazvala je oprečne reakcije u Hrvatskoj, a posebno nakon što se saznalo da predsjednik Srbije dolazi dan kasnije na poziv Srpskog narodnog vijeća. Odavanju počasti žrtvama u Jadovnu prošle godine prisustvovao je i hrvatski predsjednik, a ove godine, uz predsjednika Srbije pozvan je i predsjednik bosansko-hercegovačkoga entiteta, Republike Srpske, Milorad Dodik.
Zloupotreba žrtava
Kolumnist Peščanika i T-portala Vuk Perišić smatra da je potez predsjednika Srbije bez presedana. „Već je sa stanovišta diplomatskih običaja i diplomatske učtivosti Tadićeva poruka bez presedana. On je možda imao svoje razloge da ne dolazi na proslavu državnosti Hrvatske, ali zato nije smio samo dan nakon toga doći u tu istu zemlju iz nekog drugog, pa i bilo kojeg razloga. To jednostavno nije u skladu s međunarodnim običajima. A ako se još sve to stavi u kontekst delikatnih odnosa Srbije i Hrvatske, tu gestu možemo doživjeti kao tešku provokaciju. S druge strane, jasno je da treba održavati počast svim žrtvama fašističkog i nacionalističkog terora, to je izvan rasprave, ali kada se to izrežira ovako onda smo svjedoci zloupotrebe te moralne i civilizacijske obaveze”, smatra Perišić.
Tadić na Ovčari
Tadić na OvčariFoto: DW
Kontinuitet poticanja nacionalizma
Ministar vanjskih poslova Srbije Vuk Jeremić ovih dana je za srpske medije izjavio da su jedan od tri prioriteta srpske vanjske politike odnosi u regiji i da oni, zahvaljujući naporima vlade, čiji je član, nikada nisu bili bolji. Međutim, njegova djela govore suprotno. Kako kaže Perišić, okretanje stvarima koje su stvarale sukobe u prošlosti, umjesto rada na izgradnji bolje budućnosti, ne može se smatrati dobrim potezom. Naprotiv, time je, za njega, Tadić ohrabrio nazadni nacionalizam. „Najgore u svemu je to što Tadić nije samo uvrijedio jednu zemlju s kojom Srbija ima diplomatske odnose nego je i ohrabrio hrvatski nacionalizam i stavio u nemoguć položaj one političke snage koje žele normalizaciju odnosa na jugoslavenskom prostoru. Žalosno je da smo suočeni s jednim kontinuitetom, a to je kontinuitet ohrabrivanja i poticanja nesrpskih nacionalizama iz Beograda, odnosno od strane srpskog nacionalizma. To je jedna politika za koju smo vjerovali da je sišla sa historijske scene”, zaključuje Perišić.
Predsjednik Srbije, u svjetlu Jeremićeve izjave, najavio je prvi službeni posjet Sarajevu početkom srpnja ove godine.
Autorica: Žarka Radoja, Beograd
Odg. urednici: Anto Janković / Marina Martinović