Tamo gdje se po dobre priče rijetko ide

Razmjena mišljenja i iskustava među mladima Zapadnog Balkana čini se važnija nego ikad. Činjenica da većina njih iz Srbije ne zna da je Sarajevo četiri godine bilo pod opsadom, samo je jedan od znakova njihovog međusobnog udaljavanja, uprkos modernim tehnologijama koje ih nikada kao sada nisu više spajale. Upravo u tom, nekada opkoljenom Sarajevu, prošle sedmice je održana završna konferencija druge sezone DW projekta „Balkan Booster" koji je povezao 14 mladih iz BiH, Srbije, Hrvatske, Albanije, Crne Gore, Makedonije, Kosova i Grčke, te pokušao dati odgovor na pitanje: Zašto jedni o drugima znamo tako malo?

„Mladi na Balkanu često nisu svjesni da se samo nekoliko stotina kilometara od njih nalazi jedna potpuno druga stvarnost. Veoma je važno da znamo ko su naši susjedi, kako oni žive i kako doživljavaju istoriju. Jer samo kroz poznavanje istorije i našeg okruženja možemo stvarati mirnu zajedničku budućnost", objašnjava glavna urednica Odjeljenja za Evropu DW-a, Adelheid Feilcke.

Sa druge strane granice

Tenzije između susjeda na Zapadnom Balkanu obilježile su 2018. godinu, a učesnici Balkan Boostera su bili na licu mjesta. Novinarke Alexia Kalaitzi iz Soluna i Kristina Ozimec iz Skoplja su skupa pratile referendum u Skoplju, a nakon toga donijele zanimljive priče i iz Soluna. Istraživale su šta to građani obje zemlje misle o sporu u vezi imena Makedonije, kako će se referendum odraziti na odnose između ove dvije zemlje i šta slijedi nakon toga.

„Rad sa Kristinom je bio jako koristan za mene. Nije bilo uvijek lako, ali smo se međusobno dopunjavale, a ponekad i ispravljale. Dugogodišnjem problemu smo prišle zajedno, iz drugog ugla i sa druge strane granice", izjavila je Alexia za DW, dok je Kristina „dopunila" da se mogućnosti prekogranične saradnje među novinarima ne pružaju tako često, a jako su bitne.

Ideja ovogodišnjeg Balkan Boostera, u okviru kojeg je objavljeno preko 250 videa na pet različitih jezika i koji su pogledani preko šest miliona puta, bila je da mladi novinari posjećuju mjesta gdje se po dobre priče ne ide često, da ispituju granice stereotipa, kopaju po prošlosti i govore o neugodnim temama. 

Nespremni za prošlost

Lea Kotlica iz Novog Sada je u okviru projekta prvi put posjetila Republiku Srpsku i Višegrad. Sa svojim partnerom Ljupkom Mišeljićem iz Banjaluke, naišla je na zid šutnje i okretanje glava sagovornika koji nisu htjeli govoriti o nedavnoj teškoj prošlosti. O njoj, kako kažu, u školama ne uče.

„Ono što povezuje Vojvodinu i Republiku Srpsku definitvno je odnos prema kulturno - istorijskom naslijeđu koji gotovo da ne postoji. Gomila neobilježenih ili bijedno obilježenih spomenika čini se da su tu samo da podsjete kako i dalje nismo spremni da se suočimo sa prošlošću", navodi ona u svom tekstu za DW.

S druge strane granice, Lea i Ljupko su posjetili Zrenjanin iz kojeg su između ostalog donijeli priče o Rock 'n' Rollu u ilegali, te antifašističkoj borbi mirovnih aktivista.

Nezaboravno iskustvo

Nakon što je u dvije godine snimio desetine Balkan Booster video-priča, Azem Kurtić, novinar koji živi i radi u Sarajevu, kaže: "Uz nezaboravno iskustvo ovaj projekat mi je poklonio i jako dobre prijatelje. Porastao sam kao čovjek i kao novinar, jer sam prošao kroz, za mene, jednu sasvim novu dimenziju novinarskog posla".

U tome nije jedini: „Puno mi znači što sam imao priliku upoznati ove mlade ljude. Prije nisam poznavao nikoga ko je iz neke druge države Balkana, niti sam posjetio neku od susjednih država. Sada vidim da smo vrlo slični", izjavio je Drilon Maloku sa Kosova u Solunu u avgustu, gdje je na početku projekta održan „Mobile Reporting" trening za učesnike.

Međutim, Drilonu bh. vlasti u decembru 2018. nisu dodijelile vizu za ulazak u BiH i zbog toga nije mogao prisustvovati završnoj konferenciji u Sarajevu. Bez problema je posjetio zemlju članicu EU, pa i Srbiju, ali za BiH, dolazak na DW konferenciju nije bio dovoljno dobar povod za ulazak u zemlju.

Moderne tehnologije su ipak omogućile da Drilon bude dio konferencije. Putem Skypea je izrazio žaljenje što nije mogao doći, ali, kako kaže ne zbog Sarajeva ili turizma, nego zbog ljudi i druženja. 

Na kraju puta da se zaključiti da uz sve vrijedne napore mladih ljudi, pred zemljama Zapadnog Balkana i dalje stoje brojni izazovi. I neki od njih će sigurno biti tema treće sezone Balkan Boostera. 

 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android