Teško prijateljstvo Njemačke i Turske

Predsjednik turske vlade Redžep Tajip Erdogan u Berlinu je svečano otvorio novu ambasadu, najveće diplomatsko predstavništvo Ankare u svijetu. „Zgrada je izraz velikog značaja koji pridajemo Njemačkoj, a u prvom redu turskom stanovništvu koje ovdje živi“, izjavio je turski ambasador u Njemačkoj Husein Avni Karslioglu. Ovdje živi oko dva i po miliona ljudi turskog porijekla, među kojima je veliki broj djece gastarbajtera koji su 60-ih godina prošlog vijeka došli u zemlji na privremeni rad na poziv njemačke vlade.

Privreda stupa u prvi plan

Njemačka je danas najveći trgovinski partner Turske. Bilateralna razmjena je, uprkos krizi u Evropi, prošle godine dostigla rekordnu visinu od 31,4 milijarde evra. Osim toga, iz Njemačke dolazi najveći dio stranih investicija u Tursku gdje trenutno posluje više od 4.800 firmi sa njemačkim kapitalom. Njemačka je i najveći izvor prihoda za tursku turističku branšu: 4,8 miliona Nijemaca godišnje provodi odmor u Turskoj.

Privredni bum koji traje već decenijama, izbacio je Tursku na 15. mjesto liste najvećih privrednih sila na svijetu. To je promijenilo i privrednu saradnju s Njemačkom: ove godine Njemačka je nakon 50 godina okončala slanje razvojne pomoći Turskoj. Nadležno njemačko ministarstvo ocjenilo je u septembru da je Turska sada „ravnopravni privredni partner.“

Vječite razmirice oko pristupa EU

Uprkos sve većeg značaja Turske za Njemačku i Evropsku uniju, šefovi vlada zemalja članica EU još nisu uvjereni da bi Turska trebalo da bude punopravna članica. Njemačka kancelarka Angela Merkel i njena stranka Hrišćansko-demokratska unija (CDU), spadaju u odlučne protivnike pristupa Turske EU. Umjesto toga, oni se zalažu za „privilegovano partnerstvo“.

Pored Njemačke i druge zemlje članice EU odbijaju da Turska postane punopravna članica dokle god ne riješi decenijski sukob sa Kiprom. Sve to dovelo je do mirovanja pristupnog procesa i kočenja procesa demokratizacije zemlje.

Kurdski konflikt: međusobne optužbe

U aktuelnom izvještaju o ljudskim pravima, njemačko Ministarstvo spoljnih poslova utvrdilo je bitne nedostatke u oblasti demokratskih prava i sloboda u Turskoj. U posljednje vrijeme, turska vlada vrši sve veći pritisak na medije. Kritičari smatraju da ona time želi da ućutka opoziciju. Oko 100 novinara se zbog različitih optužbi nalazi u zatvorima.

Alarmantna je i situacija sa Kurdima. U borbi protiv kurdske Radničke partije PKK, Turska je uhapsila više od 2.000 ljudi. Štrajk glađu više od 600 kurdskih boraca u turskim zatvorima, podstiče kritiku Erdoganove politike prema kurdskom pitanju. Ali, turski premijer ostaje tvrd. On je nedavno optužio evropske zemlje, među kojima posebno Njemačku, da otežava borbu protiv PKK. „Njemačka ne želi rješenje. Ni Francuska ne želi rješenje. Te zemlje nam ne pomažu. Umjesto toga, prihvataju vođe terorista“, izjavio je prošlog mjeseca Erdogan.

Samosvjesni Erdogan – nezgodan partner

Mada je Turska postala značajnija za Njemačku, a saradnja između dviju zemalja ojačala, nova Turska je težak partner za Berlin. Njemačka strana pohvalno se izrazila o stavu Turske u sirijskoj krizi i prijemu više od 100.000 izbjeglica. Ali, samosvjesna politika turske vlade izaziva i zabrinutost.

Uzmimo na primjer integraciju: pristup jedne i druge strane veoma se razlikuju. Erdogan je izraziti kritičar politike Angele Merkel. Za vrijeme jednog sastanka sa predstavnicima Turaka u Njemačkoj, on je pozvao svoje sunarodnjake da se integrišu u njemačko društvo, ali da se ne asimiliraju. „Niko nema pravo da nam oduzme našu kulturu i naš identitet. Bio bi to zločin protiv čovječnosti", rekao je turski premijer. Taj poziv je u Njemačkoj politici i javnosti naišao na oštru kritiku.

Autori: Ajhan Šimšek / Mirjana Kine-Veljković
Odgovorni urednik: Zoran Arbutina