1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Theresa May: Najgora premijerka svih vremena?

7. juni 2019

Theresa May povlači se sa mjesta šefice konzervativaca. Njen odlazak je gorak jer iza sebe ne ostavlja ništa. Samo podijeljenu zemlju.

https://p.dw.com/p/3JwU9
Theresa May London Statement
Foto: Reuters/T. Melville

Politički nekrolozi (posmrtni politički govori i debate) koji prate kraj mandata Therese May su  izrazito oštri. Da li je ona bila najgori britanski premijer od kraja osamnaestog vijeka, kada Lord North nije uspio da spriječi nezavisnost američkih kolonija? Ili od 30-ih godina 20. vijeka  kada je Neville Chamberlain vodio neuspjelu politiku izlaženja u susret Hitleru? Presuda istoričara još nije pala, ali kritičari Therese May vjeruju da je njena vladavina oborila rekord po neuspjehu.


Na početku je postojala nada

Na Kongresu 2002. godine u Bournemouthu je Theresa May, kao generalna sekretarka Konzervativne partije, šokirala svoje partijske kolege svojim govorom. "Znate kako nas neki ljudi zovu? Partija groznih!", rekla je ona tom prilikom. To se dešavalo nakon  izbornog poraza laburista pod vodstvom Tony Blaira i shvaćeno je kao osvježavajući gest  iskrenosti. Od tada je Theresa May smatrana reformatorkom koja bi mogla da skine sa torijevaca imidž grozne tvrdoglavosti ali i imidž partije koja je usredsređena na još veće bogaćenje bogatih i očuvanje moći britanske gornje klase.


Kada je postala premijerka 2016. godine, nakon referenduma o Brexitu i nakon što su pretendenti na tron Boris Johnson i Michael Gove zbog izdaje prokockali svoju šansu, Theresa May se činila jedinom odraslom osobom među nepredvidivim adolescentima.

I svojim govorom tokom preuzimanja funkcije, ona je podstakla nadu da je prava osoba na mjestu premijerke. Navela je niz "gorućih nepravdi", kao što je činjenica da siromašni u prosjeku umiru devet godina prije, da pravosuđe lošije tretira crnce od bijelaca, da radnička klasa ima manje mogućnosti za kvalitetno obrazovanje i da žene zarađuju manje od muškaraca. Ali ona je htjela da Britaniju učini zemljom koja će raditi za dobrobit svih. U to vrijeme se činilo kao da se pravi socijalni reformator uselio u Downing Street.

To je Brexit, budalo!

Ono što je Theresa May potpuno potcijenila bila je razorna moć Brexita. Da bi održala svoju bazu moći u stranci, ona se vrlo brzo povinovala zahtjevima anti-evropskih tvrdolinijaša iz njene partije. U januaru 2017, čak i prije nego što su počeli  pregovori sa EU, Theresa May je crtala crvene linije, čime je odmah stvorila problem oko irske granice. To je spriječilo postizanje rješenja sa kojim se svi slažu i onemogućilo manje bolno odvajanje od Evrope. Određeni broj ministara, koji nisu imali pojma ili koji su se ponašali nediplomatski u pogledu Brexita, su dvogodišnje pregovore učinili nepodnošljivom probom za živce.

May je, međutim, sve dublje i dublje kopala rupu, politički se odvojivši od svog ranog koncepta fiksiranja na "čisti" Brexit i žestoki rez prema EU. Nepopustljivo je insistirala na crvenim linijama, što je prije svega odražavalo mišljenje zagovarača tvrdog Brexita u njenoj partiji. Što su pregovori sa Briselom bivali teži, to se Mayova sve više ukopavala na svojim pozicijama.

Pri tome je premijerka, kako se čini, zaboravila da je to samo mišljenje manjine u zemlji i parlamentu. Skoro dvije godine, Mayova propušta da postigne kompromis s laburističkom opozicijom ili škotskim SNP-om. Tražiti ga je ionako počela tek ovog proljeća, kada je bilo prekasno.

Nesretni kraj je dobro poznat. U periodu između januara i marta Donji dom parlamenta je tri puta odbacio njen sporazum o izlasku iz EU, nastao u pregovorima s Briselom. Konzervativci i pobornici tvrdog Brexita su bili protiv zbog kompromisa koji se odnosio na granicu sa Irskom. Laburistička opozicija također nije željela da podrži "loš torijevski Brexit". Nijedan premijer prije Therese May nije doživio takav poraz. Pa ipak, May je čak pristupila četvrtom pokušaju da provuče sporazum kroz Parlament, da bi na kraju uvidjela da je situacija beznadežna. Preostalo joj je samo da podnese ostavku.

Tri godine zastoja

Theresa May nije samo propustila da odradi Brexitkao što je obećala bezbroj puta. Usredsređivanje na ovaj politički cilj dovelo je do potpune paralize u pogledu vođenja ostatka politike. Od porasta ubistava napadima noža, preko bankrotiranja velikih poslovnih kompanija do katastrofalnog požara koji je zahvatio toranj Grenfell - Theresa May nije pronašla politički ili zakonski odgovor ni na jednu od mnogih kriza. Dramatični nedostatak stambenog prostora, neuspjela reforma socijalne skrbi ili povećanje stope samoubistava među mladim ljudima punili su naslovnice dok je politički odgovor na to izostajao.

Zastoj u zakonodavstvu postao je toliko dramatičan da su martovska razmatranja za otvaranje nove parlamentarne godine propala zato što u planu jednostavno nije bilo dovoljno projekata. Cilj je bio ponovo staviti na dnevni red neuspjeli sporazum oko Brexita, s tim što je kraljica trebala održati govor povodom otvaranja novog parlamentarnog mandata. Ali nije bilo zakona koje je mogla najaviti.

Theresa May je na kraju morala priznati da nije uspjela. Čitajući komentare dan nakon najave ostavke, navodno su joj pošle suze na lice. Čini se da je najbolja ocjena njenog rada da se"jako trudila". Nijedna hrabra reforma socijalnog sistema, nijedna zakonodavna inicijativa koja se odnosi na budućnost ne nosi njen pečat. Čak i Brexit prepušta svom nasljedniku. Njen nasljednik ili nasljednica, ako hoće da budu uspješni u iznalaženju sporazuma za Brexit, moraće "naći konsenzus u parlamentu, što ja nisam mogla", rekla je May u svom oproštajnom govoru u londonskom sjedištu vlade u Downing Streetu. I dodala: "Takav konsenzus se može postići samo ako su sve strane spremne na kompromis." Bila je to packa, posebno namijenjena vlastitim torijevcima, koja zvuči kao fatalna ironija na sopstveni račun.

British Prime Minister Theresa May reacts as she delivers a statement in London
Theresa May je na kraju morala priznati poraz a natpisi u medijima su je nakon ostavke doveli do suzaFoto: REUTERS
Belgien Brexit-Gipfel in Brüssel
Theresa Maz je potcijenila razornu moć BrexitaFoto: Reuters/Y. Herman

Gužva pred golom: Potraga za nasljednikom

Prije zvaničnog otvaranja utrke za nasljednika ili nasljednicu šefa torijevaca, ova partija je navela trinaest kandidata za mjesto premijera. Došlo je do gužve kao tokom osvajanja Mont Everesta. Ili kandidati nemaju osjećaj za neophodne političke vještine koje iziskuje premijerska funcija ili pate od viška vrijednosti - u svakom slučaju dosta je kandidata drugog reda.


Boris Johnson se trenutno smatra najperspektivnijim kandidatom, uprkos njegovim pehovima, nezgodama i neuspjesima na mjestu bivšeg ministra vanjskih poslova. Mnogi stranački prijatelji se međutim oslanjaju se na njegove retoričke sposobnosti. Pored toga, Johnson je jedini koji, kako se smatra, može da pobijedi opozicionog lidera Jeremya Corbyna kao i populističkog Nigela Faragea iz Brexita.

Bildkombo Trump Johnson
Boris Johnson je Trumpov favorit za novog premijera Velike Britanije

Kandidati se znaju a zna se i da je 31. oktobar fiksni datum Brexita, sa ili bez sporazuma. S jedne strane, to čini veću vjerovatnoću da će doći do tvrdog Brexita. S druge strane, Boris Johnson nikada nije imao problem da promijeni mišljenje.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android