To nije znak smirivanja situacije u Ukrajini

Poslije nedjelju dana, proruske separatističke snage u istočnoj Ukrajini pustile su na slobodu zapadne i ukrajinske vojne posmatrače, koji su bili na licu mjesta na osnovu jednog sporazuma OESC-a. Vladimir Lukin, specijalni izaslanik ruskog predsjednika Vladimira Putina, uspio je da obezbijedi bezuslovno oslobađanje.

Treba pozdraviti to što su separatističke snage oslobodile ljude koje su bili nazvali "NATO špijunima" i "ratnim zarobljenicima". Takođe se mora pomenuti da se na kraju Rusija uključila kao posrednik - poslije insistiranja Zapada i uz pomoć bivšeg njemačkog kancelara Gerharda Šredera. Na žalost, njihovo oslobađanje, ipak nije signal za smirivanje sukoba.

Slike rata

Jer borbe između ukrajinskih vladinih snaga i teško naoružanih separatističkih milicija u istočnom ukrajinskom regionu Donjeck, nastavljaju se nesmanjenom žestinom: Ukrajinski ministar unutrašnjih poslova Arsen Avakov izjavio je u subotu ujutro da se nastavljaju vojne operacije protiv proruskih snaga u selu Kramatorsk, nekoliko kilometara od Slavjanska.

Isto tako, događaji posljednjih sati u jugozapadnom ukrajinskom lučkom gradu Odesi ukazuju na dodatno zaoštravanje sukoba, poslije uličnih borbi i požara (petak) u zgradi sindikata sa mnogo mrtvih.

Na obje strane postoje snage koje izazivaju eskalaciju ili traže rješenje silom. Zahtjev Zapada za mirnim rješenjem krize u Ukrajini se sve manje sluša: proruske separatističke snage i dalje rade na destabilizaciji Ukrajine, kako bi se spriječili za 25. maj zakazani predsjednički izbori.

S obzirom na progresivni gubitak kontrole u istočnoj Ukrajini, vlasti u Kijevu su u teškoj situaciji - pod pritiskom ukrajinske javnosti da pokažu snagu i upotrijebe silu protiv separatističkih snaga. U svakom slučaju, teško je gledati skrštenih ruku kako se Ukrajina raspada. Ova eksplozivna mješavina tvrdoglavosti, širenja straha i uzajamnog optuživanja je recept za građanski rat u Ukrajini, posebno što susjedna Rusija pritom igra đavolski ulogu.

Ruska perfidna taktika

Poslije pada ukrajinskog predsjednika Janukoviča, prozapadne vlasti u Kijevu, oko Turčinova i Jazenjuka, izazvale su strah u Kremlju da bi u geopolitičkoj igri nultog zbira, Ukrajinu mogala da dobije EU, a srednjoročno i NATO. Zbog toga je rusko rukovodstvo iskoristilo slabost ukrajinske centralne vlasti i u martu pripojilo Krim.

Ruska politika sada ima cilj da spriječi predsjedničke izbore 25. maja, i time ilegitimnost nove ukrajinske centralne vlasti. Čini se da pritom svjesno rizikuje izbijanje rata u Ukrajini, a možda baš i računa s tim. To što je ruski specijalni izaslanik uspio da oslobodi vojne posmatrače, pokazuje da Kremlj ima veći uticaj na separatističke snage nego što kaže i da bi mogao da ih smiri – samo ako hoće.