Traži se generalni sekretar

Kandidatkinja koja obećava je Bugarka Irina Bokova, koja je od 2009. generalna direktorka UNESCO-a. Iz elitne komunističke porodice, studirala u Moskvi na Državnom institutu za međunarodne odnose, gdje je studirao i aktuelni ruski ministar spoljnih poslova, Sergej Lavrov. Moskovske veze bi joj mogle pomoći. Jer, Rusija se zalaže za šefa Ujedinjenih nacija iz istočne Evrope.

U službenoj biografiji Irina Bokova se predstavlja kao bivša ministarka spoljnih poslova Bugarske. Ali, ona to nije bila nikada. U njenom uredu su na to rekli da je u pitanju 'lapsus'. No, to do ovog konkursa nije primijetio niko. Uprkos tom ona ima šanse. Prednost je ta što se u 70-godišnjoj istoriji UN-a na čelu te svjetske organizacije eksplicitno želi žena.

Najjača konkuretkinja Irine Bokove je šefica UN-ovog Programa za razvoj (UNDP). Ona se prijavila posljednja. Ona doduše ne želi da bude izabrana na to mjesto samo zato što je žena. "Želim da žene imaju podjednake šanse za bilo koju lidersku poziciju", kazala je Helen Klark. Ona je iskustvo rukovođenja stekla kao premijerka Novog Zelanda od 1999-2008.

Klark, koja je u svojoj partiji vladala čeličnom rukom, bila je nesporno najsposobnija političarka Novog Zelanda posljednjih decenija. Svojim dubokim glasom, sarkazmom i znanjem potukla bi sve koji bi pokušali da je prekinu. Najveće pohvale svog naroda dobila je kada je odbila da mirovne trupe pošalje u rat u Iraku i poslala ih u Somaliju i Avganistan.

Hrvatska je nominovala svoju bivšu ministarku spoljnih poslova, Vesnu Pusić. Ona je od 2010. članica hrvatskog parlamenta (Sabor), a 2009. je pokušala da postane predsjednica Hrvatske, ali joj to nije pošlo za rukom. Ova sociologinja je krajem 70-ih osnovala prvu feminističku grupu u tadašnjoj Jugoslaviji a od 1990. je bila jedna od prvih članova liberlano-demokratske Hrvatske narodne stranke.

Natalija German, bivša ministarka spoljnih poslvoa i nekadašnja potpredsjdnica Moldavije, manje je poznata od svojih konkuretkinja. I ona je takođe radila u jednom tijelu UN-a. U njenom moitvacionom pismu stoji: "Bilo da se radi o borbi protiv gladi ili rata, o zaštiti prava svih ili o spašavanju planete, jedan efektivan UN nije bio nikada potrebniji kao što je to danas".

Antonio Gutereš je do kraja prošle godine bio komesar UN za izbjeglice i tu ga je zatekao mamutski zadatak. Njegov mandat završen je, bez njegove krivice, tužnim rekordom – zvanično je u izbeglištvu 60 miliona ljudi širom svijeta. Kao predsjedavajući Evropskog savjeta 2000. je bio jedan od dvojice predsjedavajućih prvim samitom EU i Afrike. Gutereš je od 1996. do 2002. bio premijer Portugala.

Bivši makedonski šef diplomatije Srđan Kerim bio je, između ostalog, i ambasador svoje zemlje u Njemačkoj. Bio je predsjednik Generalne skupštine UN 2007. i 2008. U svom pismu preporuke on naglašava da je potrebno jačati suverenitet individua i da u fokus treba vratiti ljudsko dostojanstvo. Kerimove strasti su poezija i fotografija.

Najmlađi među kandidatima je Igor Lukšić. Nema punih 40 godina, a već ima veliku karijeru u maloj Crnoj Gori. Još 2004. je bio republički ministar finansija, a 2010. je postao i premijer. Spada među najžešće zagovornike zapadnih i NATO-integracija Crne Gore, a sam kaže da mu je ekonomija najvažnija tema. Odmor od teške politike i on traži u poeziji, nedavno je objavio novu zbirku „Knjiga straha“.

Bivši slovenački šef države Danilo Tirk (2007-2012.) je veći dio svoje političke karijere proveo u Njujorku nego u Ljubljani. Od 1992. je punih osam godina bio ambasador Slovenije pri UN. Zatim ga je tadašnji generalni sekretar Kofi Anan pozvao za svog političkog asistenta. Ovaj pravnik važi kao borac za poštovanje ljudskih prava posebno u oružanim konfliktima.

Bivši ministar spoljnih poslova Srbije i predsjednik Generalne skupštine UN konačno je dobio zvaničnu podršku svoje zemlje za kandidaturu. U februaru 2013. je Vuk Jeremić isključen iz Demokratske stranke i od tada nije aktivan u partijskom životu Srbije. Iako zapadni đak – studirao na Kembrižu i Harvardu – Jeremić bi mogao da uživa podršku Rusije u Savetu bezbjednosti.

U gostujućem komentaru u Njujork tajmsu, kao savršenu nasljednicu Ban Ki Muna, nekadašnji referent za štampu generlanog sekretara UN-a vidio je Angelu Merkel. Ona je žena iz istočnog bloka, razumije dobro Rusiju i bi mogla biti dobar posrednik između Rusije i SAD. Merkel na govorkanja nije reagovala. No, međunarodni eksperti su jedinstveni u ocjeni da bi Merkel bila savršena nasljednica.