Treba li Evropi OSCE?

Prvog avgusta 1975. godine predsjednici i premijeri iz 35 zemalja iz zapadne i istočne Evrope, SAD i Kanade usvojili su u Helsinkiju Povelju o unapređivanju saradnje na području zaštite ljudskih prava, privrede, istraživanja, nauke i tehnike. Malim koracima na svim tim područjima trebalo je podsticati miroljubivu saradnju na Starom kontinentu. Ali, dvije decenije nakon završetka Hladnog rata i nestanka blokova – da li je i dalje potreban OEBS?

Jedan sastanak na vrhu

U novembru 1999. godine održan je u Istanbulu jedini sastanak na vrhu OEBS-a. Sastanak je protekao u sjenci rata u Čečeniji i tadašnji njemački kancelar Gerhard Šreder pozvao je ruskog predsjednika Borisa Jelcina:

„Riješite taj sukob političkim sredstvima. Poštujte principe OEBS-a koje smo zajednički usvojili i nemojte dovoditi u pitanje njihovu vrijednost, a time i vjerodostojnost Organizacije“.

Čečenija je samo jedan od primjera da i poslije završetka Hladnog rata ljudi u Evropi gube živote u sukobima. Nacionalni sukobi i težnje za nezavisnošću zamijenili su zveckanje oružjem dva vojna bloka.

Sjedište u Beču

OEBS u međuvremenu ima 56 članica. Ona je jedina organizacija koja se bavi bezbjednošću čije su članice sve evropske zemlje, SAD i Kanada i ostaje pri namjeri da se bavi evropskom bezbjednošću i unapređuje demokratiju. Povodom najnovijih sukoba u Kirgiziji njemački ministar spoljnih poslova Gido Vestervele je rekao:

„Intenzivno se savjetujemo sa partnerima u Ujedinjenim nacijama, OEBS-u i Evropskoj uniji šta možemo da učinimo da se olakša položaj izbjeglica“.

Situacija se u međuvremenu smirila, a OEBS je poslala policijsku misiju na jug zemlje.

Kazahstan trenutni predsjedavajući

Sjedište organizacije je danas u Beču, u njemu je zaposleno 175 saradnika, a budžet izbosi 160 miliona evra. OEBS-om trenutno predsjedava Kazahstan o čemu kancelarka Angela Merkel kaže:

„Kazahstan je predsjedavajući i želimo da pomognemo da to predsjedavanje bude uspješno“.

Ciljevi Kazahstana su ambiciozni – namjera je da se ponovo organizuje sastanak na vrhu kao onaj u Istanbulu 1999. godine. Prije svega Rusija se proteklih godina žalila da su rasprave o demokratiji i ljudskim pravima jednostrane. Istovremeno, Moskva bi željela da se posredstvom OEBS-a postigne novi dogovor o bezbjednosti u Evropi i na taj način potisne NATO kao centralno mjesto rasprave o tim pitanjima.

Autori: S. Petrsmann/N. Briski

Odg. urednik: Z. Ilić