Trilema europske integracije

Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) ovoga petka (27.4.) u članku pod naslovom "Trilema europske integracije" piše da se nije uspjelo u namjeri stvaranja "Europe u svakom pogledu". FAZ obrazlaže da je Europska unija protekla dva desetljeća radila na tri projekta istovremeno: širenje EU-a, odnosno obrada prethodnih krugova proširenja, zatim produljenje integracije i očuvanje demokracije u kvalitetnom obliku. "Od ta tri cilja, tek se dva daju istovremeno dostignuti, i to na račun onoga trećega", konstatira se u članku FAZ-a. Ovaj list pojašnjava da je od potpisivanja Rimskih ugovora 1957. stalno rastao broj zemalja koje su sudjelovale u europskoj integraciji, bez da je zajednica odvojila vremena da si priušti duže faze konsolidacije.

Bugarska jedan ekstrem, a Luxembourg drugi

"U svim debatama o proširenju u prošlosti je na koncu pobjeđivala velika koalicija zagovornika. Posebice su to mlade demokracije - znači one zahvaćene proširenjem na jug 1981. i 1986., kao i one zahvaćene proširenjem na istok 2004. i 2007. - koje su od svog pristupa očekivale uvoz političke, pravne i ekonomske stabilnosti. Stoga nikad nije nedostajalo zainteresiranih za pristup. To važi do danas. Za supranacionalne institucije, posebice Europsku komisiju, svako novo proširenje znači i proširenje vlastitog područja vlasti i utjecaja, potencijalno i proširenje vlastitog kontingenta uposlenika", piše FAZ.

"No problematični rezultat te dinamike nije samo rastući broj EU članica, koje se moraju koordinirati po pitanjima europske politike", piše FAZ i dodaje da je glavni problem ustvari "raznolikost nacionalnih ekonomskih i socijalnih sustava i konflikti koji proistječu iz te raznolikosti. Nacionalne ekonomije EU-a karakteriziraju enormne razlike kad je produktivnost u pitanju, a time postaju vidljive i razlike životnog standarda, pri čemu su ekstremi s jedne strane Bugarska, a s druge strane Luxembourg. Brojna daljnja područja bi se također mogla navesti u kojima se zemlje članice EU-a temeljno razlikuju i u kojima će se i u budućnosti razlikovati - od radnog prava, institucija obrazovanja, pa sve do mirovinskog sustava."

Demokracija je gubitnik proširenja

FAZ navodi da se takva dinamika proširenja očituje i kad je u pitanju monetarna unija, obzirom na to da uglavnom sve nove članice teže učlanjenju i u eurozonu, ali i po pitanju organiziranja unutarnjeg tržišta u Europi. Pri svemu tome važi, kako piše FAZ, "toliko nacionalne države koliko je potrebno, ali toliko Europe koliko je moguće".

"Demokracija je gubitnik politike proširenja i produbljenja europske integracije, koja se provodila protekla dva desetljeća. Kad se učine koraci produbljenja integracije na osnovi političkog dogovora, u odlučivanju makar izravno sudjeluju demokratski legitimne nacionalne vlade. Ali nacionalnim parlamentima u pravilu ne preostaje puno više nego da odobre rezultate tog procesa odlučivanja", obrazlaže FAZ zašto je demokracija gubitnik sve većih napora europske integracije.

"Grčka ima problem s imidžom"

"Nijemci izbjegavaju Grčku", naslov je članka u njemačkom listu Die Weltu, koji se osvrće na nove podatke o smanjenom broju njemačkih turista u Grčkoj i uopće smanjenom interesu Nijemaca da ljetuju u toj prezaduženoj članici EU-a. Die Welt navodi da su u usporedbi s prošlom godinom rezervacije za Grčku u Njemačkoj manje za dvoznamenkasti broj procentualno.

"Pozadina suzdržanosti Nijemaca je prije svega veoma emocionalno vođena debata i dužnička kriza u Grčkoj, objašnjava Anja Braun iz najveće europske putničke agencije TUI. 'Grčka ima problem s imidžom', opisuje situaciju Mathias Brandes iz konkurentske agencije 'Thomas Cook'. Tome su zasigurno pridonijeli i mnogi štrajkovi proteklih mjeseci. Sveprisutne su bile slike turista koji svoje kofere sami vuku ulicama zato što taksisti štrajkaju. 'Tržište se stabiliziralo. Svakim danom biva sve bolje', optimistično kaže direktor grčke Centrale za turizam, Panagiotis Skordas. Ali štrajkovi se nastavljaju." - piše Die Welt.

Autorica: Marina Martinović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić