Turska nakon referenduma - Nedovoljno za EU

Za povjerenika EU za proširenje Stefana Fülea je ovaj referendum "korak u pravom smjeru", ali i ništa više od toga. Sada je fokus na tome kako će se te reforme primijeniti, a morale bi uslijediti i daljnje reforme, smatra Füle. Ali, neovisno o reformskom procesu u Turskoj, u Europskoj uniji se i dalje vodi temeljna debata o tome treba li Turska zaista postati članica Europske unije

Tako je na summitu ministara vanjskih poslova Europske unije u proteklu subotu (11.09.) u Bruxellesu, u kojemu je sudjelovao i turski ministar vanjskih poslova, EU povjerenica za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton je iskoristila priliku i još jednom naglasila koliko je za Uniju ustvari bitna Turska.

„Turska je važna zemlja kandidatkinja, ona je važan partner u nekim područjima u kojima se angažiramo. Ako samo pomislimo na Bosnu i Hercegovinu, može se vidjeti utjecaj i vrijednost, koje naše partnerstvo s Turskom može imati."

S druge strane su sada suzdržani čak i oni političari koji su bili za ulazak Turske u EU. Neki šefovi vlada i država članica Unije, poput Nicolas-e Sarkozyja ili Angele Merkel, su otvoreno protiv punog članstva, svejedno koji unutarnjo- ili vanjskopolitički napredak Turska napravila. Njemački ministar vanjskih poslova, Guido Westerwelle, je izrazio kritiku zbog ove diskusije.

„Ta diskusija u Europskoj uniji se ne bi trebala svesti na puko pitanje učlanjenja. Ne radi se sada o odlukama koje danas uopće nisu na dnevnom redu, nego se radi o tome da se prema Turskoj odnosimo fer i s respektom. Turska mora znati da se Europa pridržava procesa koji smo dogovorili, čak i ako ne znamo svi koji rezultat ćemo na kraju dobiti. Tako su to Europska unija i turska vlada svojevremeno dogovorile."

Potrebni preuduvjeti na obje strane

Dosad je, međutim, situacija bila takva da jedna država, s kojom je Europska unija vodila pregovore o članstvu, na koncu uvijek bude primljena u Uniju. Ali u slučaju Turske kršćanskodemokratski zastupnik u Europskom parlamentu Elmar Brok smatra da nedostaju preduvjeti na obje strane:

„Europska unija, onakva kakva je danas, ne bi mogla podnijeti jednu tako veliku zemlju kao što je Turska. Ali moramo i gledati na to da ni Turska dosad nije ispunila uvjete. Stoga bismo sad prvo trebali stremiti nečemu poput statusa kakvog imamo s Norveškom. Norveška je članica Schengena. Kad bi Turska imala sličan status, onda bi to zadovoljilo obostrane interese."

I dok se ova temeljna debata nastavlja, nastavljaju se i pregovori o članstvu s Turskom. Ali, svi znaju da se ti pregovori ne vode iskreno.

Autori: C. Hasselbach/ M. Martinović

Odg. urednik: Z. Ilić