Turska – podijeljeno društvo?

„Protesti neće prestajati. Duh ustanka je oživio. Ljudi će demonstrirati sve dok se liberalni duh ne etablira u društvu“, kaže dr. Lale Akgün, bivša poslanica u njemačkom parlamentu. Ona je zajedno sa poznavaocima prilika u Turskoj, novinarkom Cacan Topcu, urednikom turske redakcije Deutsche Wellea Bahaedinom Güngörom i prof. dr. Maurusom Reinkowskim sa Univerziteta Basel, govorila o aktuelnoj situaciji u Turskoj. Diskusiju o razlozima i uticajima aktuelnih protesta u Turskoj su u saradnji sa Deutsche Welleom organizovali Društvo za jugoistočnu Evropu, Njemačko-tursko društvo.

„Na ulici su svi koji su protiv Erdoganovog autoritativnog stila vođenja zemlje. Žene sa kćerkama, mladi parovi, mladi i stari, nogometaši, transeksualci. Svi su tu i to je nešto što se u Turskoj prvi put dešava – pluralno društvo u kojem čovjek živi”, kaže Dr. Lale Akgün koja je nedavno boravila u Turskoj.

Recep Tayyip Erdogan ima više protivnika. Ne samo među stanovništvom i opozicijom. I u samim redovima njegove Partije za pravdu i razvoj (AKP) čuju se kritike. Kritike na račun premijera nije štedio i predsjednik Abdulah Gül. Deset godina mukom sticani ugled Turske je policija srušila za deset dana. „Erdoganovo ponašanje izaziva još veće protivljenje. Ako dođe do raspada AKP-a, Erdoganu bi također brzo došao kraj“, prognozira Lale Akgün.

Ukus politike

„Mladi su okusili politiku. Politika nije ništa drugo nego uređenje društva. Politika također znači i imati volju za vlašću. To znači da mladi trebaju svoj entuzijazam i energiju ugraditi u strukture kako bi nastale političke strukture koje će težiti ka političkoj moći i biti legitimne da vladaju i uređuju društvo“, kaže Dr. Akgün.

Uz proteste se postavilo i pitanje: koliko je podijeljeno tursko društvo – društvo koje se sastoji od nekoliko grupa kao što su alevije, sekularisti ili kemalisti. Prof. Dr. Maurus Reinkowski iz univerziteta u Baselu kaže: „U Turskoj vidimo živahnu, ali rastrganu sliku. Pokret Taksim pokazuje da zajedničku riječ pronalaze različite struje“.

Taj faktor se ne može podcijeniti. On pokazuje izraženu samosigurnost turskog društva i uvjerenje da političke akcije mogu promijeniti neke stvari. Profesor Reinkowski kaže da je to kulturni i politički kapital koji će rezultate pokazati za nekoliko godina.

Solidarnost – škakljiva tema?

Protesti protiv Erdogana su i u Njemačkoj pokrenuli mnoge ljude. Novinarka Canan Topcu ipak vidi razliku među demonstrantima u obje zemlje. Ona kaže da je razgovarala sa ljudima koji kažu: “neću demonstrirati sa kemalistima”. “Mislim da je u Turskoj drugačije. Mislim da su tamo na demonstracije izašli ljudi koji imaju isti razlog, a to je nezadovoljstvo Erdoganom i njegovim AKP-om. Ovdje nije tako”, kaže Topcu.

Ponašanje Njemačke je od velikog značaja za Tursku i njenom putu u EU. Njemačka kancelarka Angela Merkel, bez obzira na nasilje nad demonstrantima, želi nastaviti pristupne pregovore sa Turskom. Kakav bi rezultat mogli imati ti pregovori?

“Turska se ne može porediti sa Rumunijom, Bugarskom ili drugim zemljama članicama EU u kojim također ima većih problema”, kaže Bahaedin Güngör urednik turskog programa Deutsche Wellea. Osim toga je Turska sa svojim susjedima u veoma teškoj situaciji. “Ima Siriju, Irak, Iran, nemirni Kavkaz. Sve vodi ka tome da se Turska ekonomski i vanjskopolitički posmatra kao zemlja koja nije jednostavna. Biće teško jednu takvu zemlju upšte vidjeti u EU”, kaže Güngör.

Autor: Yordanka Yordanova /Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić