Učiteljski kruh sa sedam kora

Učiteljima u Gani posao zaista nije jednostavan: razredi broje često preko 50 učenika, plaće su male a ni sigurnosna situacija nije najbolja. Pa ipak, kako kaže 25-godišnja Ama Ntiedu koja se u Njemačkoj priprema za učiteljski poziv, ovo zanimanje u Africi još uvijek uživa velik ugled. Za razliku od Njemačke i mnogih drugih industrijski razvijenih zemalja. Učiteljski poziv je u Njemačkoj izgubio na ugledu usprkos činjenici da je ovdje nastavno osoblje bolje plaćeno nego drugdje. No plaća nije uvijek jamstvo za zadovoljstvo radnim mjestom.

Visoke plaće, ugleda nigdje

"Primjećujemo da u mnogim zemljama reputacija nekog zanimanja nema veze s visinom plaće", kaže Andreas Schleicher iz Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). "Uzmimo za primjer Finsku. Tamo su učitelj prosječno plaćeni no u društvu uživaju visok ugled. Učiteljsko zanimanje u Finskoj još uvijek pruža mnoge mogućnosti", kaže Schleicher koji je pri OECD-u zadužen za pitanja obrazovanja. Slična je situacija i u Velikoj Britaniji ali i mnogim istočnoeuropskim zemljama.

U Njemačkoj su učitelji natprosječno dobro plaćeni, no njihova struka se baš ne može pohvaliti visokim ugledom kod građana. No plaće učitelja nisu posvuda tako visoke kao u Njemačkoj. U najnovijem izvješću OECD-a o stanju u obrazovanju, plaće učitelja u industrijski razvijenim zemljama su u prosjeku između 11 i 20 posto niže od drugih zaposlenika sa sličnom stručnom spremom. Slična je situacija, kako tvrdi međunarodni sindikat učitelja (EI) i u ostatku svijeta. Ispitivanja također pokazuju trend smanjenja učiteljskih primanja posljednjih godina. Posebno su pogođene zemlja u kojima vlada teška financijska kriza poput Grčke gdje su učiteljske plaće pale za 17 posto. Slično je i u Španjolskoj i Irskoj ali i Mađarskoj.

Prestari učitelji

I dok su smanjenja plaća u europskim zemljama direktno povezana s financijskom krizom, u ostatku svijeta se smanjenje plaća povezuje s brojnim reformama obrazovnog sustava. U nekim zemljama u razvoju čak postoji i trend zamjene "skupih" učitelja slabo obrazovanim volonterima. IE također uz trend pada primanja primjećuje istodobno i trend porasta broja radnih sati. Dodatni problem predstavlja i sve viša starosna dob učitelja, posebice u zemljama OECD-a. "Demografski problem je vrlo akutan. U Njemačkoj, Italiji, i Švedskoj je više od pola nastavnog osoblja starije od 50 godina", kaže Andreas Schleicher iz OECD-a.

Istodobno se bilježi i sve manji broj učenika tako da se ne zapošljavaju novi mladi učitelji. To će starosni prosjek nastavnog osoblja dodatno povećati. To je, kako upozorava Schleicher, kobno jer bi, kad generacija nastavnika iznad 50 za koju godinu ode u mirovinu, mogao nastati veliki manjak osoblja. U mnogim zemljama je taj manjak već sad primjetan. I zato je nužno učiteljsko zanimanja učiniti što atraktivnijim. Jedan od instrumenata je naravno i povišenje primanja no to, kako je pokazala OECD-ova studija, nije i presudni čimbenik.

Autori: Wulf Wilde / Nenad Kreizer

Odgovorni urednik: Svetozar Savić