U Ženevi počinje sastanak Komisije UN-a za zaštitu ljudskih prava

Komisija je jedinstveni organ formiran prije više od 50 godina sa ciljem da nadgleda i širi svijest o poštivanju ljudskih prava širom svijeta. To nije skup idealista, nego suverenih država. Komisiju čine 53 države izabrane po regionalnom ključu,međutim, sama komisija je sve češće problem. Klod- Adrien celer, stručnjak za ljudska prava iz Ženeve, kaže:

« Države su te koje odlučuju. Kada odlučuju, tada odlučuju negativno jer ne žele same da budu optužene. Po sistemu koji je razvijen 80-tih godina, sa izvještačima i optuživanjem pojedinih zemalja, taj sistem se pokazao toliko efikasnim da mnogi više i ne žele. Postoji tendencija da se pojača uticaj država, umjesto da se unaprijeđuju ljudska prava».

U komisiji se nalaze i mnoge zemlje u kojima se krše ljudska prava: Sudan, Zimbabve, Kina, Rusija ili recimo Kuba. U posljednjih nekoliko godina, te zemlje su počele da se uzajamno štite od optužbi i loših ocjena po pitanju ljudskih prava. Rezolucije protiv Čečenije, Kine ili čak Zimbabvea, više nemaju šansi da prođu na glasanju. Organizacijama za zaštitu ljudskih prava, to se ne dopada. Direktor «Hjuman Rajts Voča», Kenet Rot.

«Ovogodišnje zasjedanje Komisije je test za samu Komisiju. Jasno je da je jedan od njenih glavnih problema to što se neki njeni članovi ne angažuju za ono što su deklarisani ciljevi te Komisije, već da podrivaju rad na zaštiti ljudskih prava».

Zemlje koje bi mogle da se usprotive toj tendenciji su slabo organizovane. Evropa bi htjela, ali je zbog različitih stavova koje mora da objedini, dosta slaba. Osim toga, EU-ji se zbog bliskosti sa SAD predbacuje da sjedi na dvije stolice. A na ulogu SAD, kada se radi o ljudskim pravima, sve se više gleda sa dosta kritike.

«Neću reći da je američka vlada najveći kršilac ljudskih prava na svijetu, ali je svakako najuticajniji. Sistematska mučenja i zlostavljanja su negativan primjer. Kada mi kao «Hjuman Rajts Voč» kritikujemo druge vlade, uvijek dobijamo pitanje: a šta rade SAD?»

Komisija će se do 22. Aprila, kada se završava ovogodišnji sastanak, pored same sebe, baviti i drugim temama. Dnevni red je obiman: već su spremni nacrti za 120 rezolucija, dijelom situacija u pojedinim zemljama, dijelom opšte teme, kao recimo pravo na razvoj ili stanovanje. Osim toga biće podneseni izvještaji, kao što su- stanje ljudskih prava u Nepalu ili pitanje ljudskih prava i borba protiv terorizma.