U BiH preko 12 miliona tona uskladištenog crvenog mulja

Problem odlagališta crvenog mulja u Dobrom selu kod Mostara, na koji godinama upozoravaju mještani, ponovno se aktuelizirao nakon ekološke katastrofe u Mađarskoj.

Odlagalište crvenog mulja u Dobrom selu kod Mostara, jedna je od najopasniih tačaka potencijalne ekološke katastrofe u BiH i za njegovu sanaciju treba i do stotinu miliona eura. Stvarna procjena troškova nikada nije napravljena, kažu u Ministarstvu za okoliš u Vladi Federacije BiH. “U Bosni i Hercegovini imamo dva odlagališta crvenog mulja. Jedno u Biraču kod Zvornika i drugo kod Mostara u Dobrom selu. Deponija u Biraču je mnogo bolje osigurana od one u Dobrom selu. Procjene su da se oko 10 miliona tona crvenog mulja nalazi uskladišeno na području Dobrog sela”, kaže savjetnik ministra okoliša Tomislav Lukić. Dodaje da prema njegovom mišljenju ne postoji mogućnost ekološkog incidenta od izlijevanja crvenog mulja kao u Mađarskoj. “Deponija se nalazi u betonskom koritu u depresiji i mislim da nema mogućnosti za incident”, naglašava Lukić.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma insistiralo je prilikom privatizacije mostarskog Aluminija da se iz sredstava privatizacije izdvoji 10 posto za sanaciju odlagališta crvenog mulja u Dobrom selu, naglašava Lukić. “ Naložili smo Aluminiju Mostar da stalno mora držati potopljenu površinu od 70 hektara u Dobrom selu”, rekao je savjetnik ministra za okoliš Tomislav Lukić.

Međutim, stanje na terenu govori drugačije. Mještani već godinama upozoravaju na ovo odlagalište i kažu tek sada, kada se desila ekološka katastrofa u Mađarskoj počeli su ozbiljno shvatati njihove žalbe. “Naravno da nas je strah tog mulja i deponije! Pogotovo sada kada vidimo šta se desilo u Mađarskoj! Valjda će sada neko nešto poduzeti”, kaže jedna od mještanki Dobrog sela.

U prilog upozorenjima mještana Dobrog sela govori i stav načelnika općine Čitluk Ive Jerkića koji kaže da se problem konstantno prebacuje „na onog drugog“. ''Mjerodavne federalne institucije moraju hitno osigurati mjere ekološke zaštite odlagališta“, poručio je Jerkić.

Opasnost prijeti

U ogromnom kompleksu bazena koji su građeni jedan oko drugog i na pojedinim mjestima duboki i do 25 metara, nalazi se između preko 12 miliona tona crvenog mulja. Upućeni tvrde da bi, u slučaju velikog potresa i pucanja betonske podloge na dnu bazena, mulj mogao iscuriti u Jadransko more.

Anton Jekauc, direktor Instituta za strateška ekonomska istraživanja Sarajevo, koji već godinama prati ovu problematiku, kaže da je više puta pokušavao ukazati na opasnosti iz ovih deponija. “Još prije 11 godina sam napravio prijedlog studije s međunarodnim izvođačima, ali, jednostavno uvijek naiđem na opstrukcije i neprihvatanja! Građani su doboko svjesni da se tako nešto ne bi smjelo tolerirati, ali izgleda da vlast nije! To je bazen površine od oko 700.000 kvadratnih metara u kom se nalazi ekološki opasan otpad. Postoji prirodni proces isparavanja, a na dubini od 12 ili 13 metara je alkalna masa i to je sigurno prioritet za sanaciju.”, kaže dr. Jekauc.

Iskoristiti crveni mulj za pravljenje građevinskog materijala

Do sanacije tog bazena Aluminij MZ Dobro Selo, na čijem području je odlagalište, plaća po 10.000 KM mjesečno kao obeštećenje za eventulane negativne uticaje. “Zbog toga mnogi šute, i ne žele javno govoriti o tome šta im se dešava na pragu kuća”, kaže jedna starija mještanka Dobrog sela.

Prema mišljenju dr. Sulejmana Redžića šefa katedre za ekologiju i zaštitu prirodne okoline na prirodno-matematičkom fakultetu Univerzitetu u Sarajevu, deponije mulja bi trebale biti znatno bolje osigurane. “Ovo je posljednje upozorenje Bosni i Hercegovini da se slični depoi osiguraju od mogućeg ekološkog incidenta kao i da se razviju takve tehnologije kako bi se crveni mulj mogao iskoristiti za pravljenje građevinskog materijala i znatne dobiti”, ističe dr Redžić.

Akademik Redžić smatra da su prioritetna nova ulaganja. “U cijelu situaciju se moraju uključiti resorna ministarstva kao i institucije koje se bave ovom problematikom. Na koncu, postoji dovoljno razloga da sanacije ovih odlagališta budu nominirani kao projekti koji mogu dobiti sredstva iz EU”, navodi dr. Sulejman Redžić.

Autor: Sanel Kajan

Odg. urednik: S. Tanović