U Bjelorusiji zabranjen rad Evropskog humanističkog univerziteta

"Vratite nam naš univerzitet” – ova parola je ispisana na više jezika na zgradi Evropskog humanističkog univerziteta. Ispred zgrade se okupilo nekoliko stotina djevojaka i mladića. Studenti ne žele nastaviti školovanje na nekom drugom fakultetu i insistiraju na svom pravu na obrazovanje. Potpisuju protestna pisma i šalju ih predsjedniku i ministrima. Oni su ljuti i očajni. Maša Nesterova je ovdje studirala filozofiju već osam semestara:"Do diplomskog imam još dva semestra. Sada sam izbačena na ulicu bez mogućnosti da okončam studij. Država me ostavila na cjedilu. Ne mogu se ni na šta osloniti. Ostaje mi samo da protestujem”.

Maša je predsjednica Studentske uprave Univerziteta. Ona je inicijator protestne akcije. Ona priča o tome kako je sprovedena zabrana rada Univerziteta: "Jednostavno su nas izbacili. Uzeli su nam zgradu i zabranili da iznajmimo druge prostorije. Pošto nemamo prostorije za predavanje oduzeli su nam licencu. Znamo da vlasti samo traže izgovor, kako bi ukinule jedini demokratski univertzitet u zemlji. Obraćamo se svima – pomozite nam, jer svaki čovjek ima pravo na obrazovanje. To je čak i zapisano u bjeloruskom ustavu. Nama su naprosto ukinuli to pravo”.

Na univerzitetu je njegovan slobodan duh, među predavačima je bilo preko 70 profesora iz Evrope i Amerike . Bjeloruske vlasti su očito smatrale da na univerzitetu ima previše slobode. Početkom ove godine je ministar školstva Aleksandar Radkov smijenio rektora Anatolija Mihailova sa namjerom da na njegovo mjesto postavi čovjeka bliskog predsjedniku Lukašenku koji zemljom vlada diktaorski.Mihailov je odbio da prihvati ovu odluku i nekoliko dan poslije toga su mu počeli prijetiti.

Ministra je prošle sedmice postavio još jedan ulitimatum – profesori i studenti moraju napustiti zgradu do petog avgusta, a diplome ovog univerziteta u Bjelorusiji više ne važe.Rektor Mihailov je otišao u Sjedinjene države, njegovi saradnici kažu da mu je život u opasnosti.

Bivši docent na Evropskom humanističkom univerzitetu Ina Werner, smatra da je pravo čudo da je univerzitet radio 12 godina. U dvije godine, koliko je ova Njemica predavala u Minsku, bila je više puta svjedok državnog uplitanja u nastavni program:

"Predsjednik je izdavao dekrete u kojima je pisalo da se mora preoblikovati ukupni nastavni program, da se mora smanjiti nastava stranih jezika kao i broj priključaka za internet. Za vrijeme mog boravka u Minsku pokušali su i da blokiraju pristup iz Bjelorusije svim međunarodnim internet –stranicama”

Sada studenti zatvorenog univerziteta moraju nastaviti studij na drugim univerzitetima. I to moraju dobro blatiti: Dmitrij Moroz, je osam semestara studirao ekonomiju. On kaže:"Sada se od meine očekuje da studiranje plaćam najmanje 1500 dolara godišnje i to na univerzitetima koji su po mom mišljenju imaju upitan obrazovni nivo. Odakle mi te pare”.