U misiji u BiH – zemlji mina i korupcije

Michael Kresse se od djetinjstva želio baviti kriminalistikom. „Moja majka misli da je ona kriva što sam policajac jer je u trudnoći mnogo čitala krimiće“, kaže Kresse u razgovoru sa novinarom lista „Märkische Allgemeine“.

„Kresse se za misije u inostranstvu intenzivno pripremao u Lübecku, gdje danas obučava policajce. Na kursevima je učio o ljudskim pravima, istoriji i kulturi zemlje u koju odlazi u okviru mirovnih misija, o EU i UN-u. Veliki dio obuke je bila praktična nastava, npr. kako se odnositi prema oružju i stresu? Šta uraditi ukoliko se policajac nađe u nevolji ili na minskom polju? 2009. godine je 1.600 kvadratnih kilometara BiH bilo minirano. Od 1996 do 2010. godine je poginulo 500, a povrijeđeno više od 1.200 osoba. Kresse pokazuje slike mina koje se u travi svijetle kao srebrne zvijezde“, piše novinar lista „Märkische Allgemeine“.

„Kresse je u misiju u BiH otišao 2007. godine. Tamo je radio kao savjetnik i obučavao policijski komandni kadar. Bosanskohercegovačke policajce je učio kako da na njih ne utiče njihovo etničko porijeklo. Sprega između mafije, koja de facto ima vlast u zemlji, i policije se mora razotkriti jer se samo tako može spriječiti korupcija, smatra Kresse. „Ljudi u BiH imaju premalo povjerenja u policiju. Međutim, povjerenje je preduslov za njihov ostanak u zemlji. Zločini koji su se tamo desili, ovdje se ne mogu ni zamisliti“, kaže Kresse. Od 2009. do 2010. godine je ponovo boravio na Balkanu. Ovaj put se u Mostaru radilo o tome kako spriječiti da bošnjačko-hrvatska podjela u zemlji zahvati i policijske strukture. Kresse nije samo vodio razgovore i analizirao određene slučajeve, nego je sa policajcima odlazio na lice mjesta i vršio pretrage i hapšenja“. To nije bezopasno jer neki u BiH strane policajce vrijeđaju, nazivajući ih okupatorima, smatra Kresse a prenosi „Märkische Allgemeine“.

Grci u Švajcarsku sklonuli 200 milijardi eura

U Grčkoj je počeo generalni štrajk protiv vladinih mjera štednje. Ministarstva, državna preduzeća, banke, apoteke, benzinske pumpe, prodavnice..., danas su zatvoreni. U Atini ne saobraćaju autobusi i vozovi. Na ulicama su brda smeća jer radnici komunalnog preduzeća štrajkuju već dvije sedmice. Dok se obični stanovnici bore za svoja radna mjesta, oni imućniji se bore za svoje milione.

Njemački list „Bild“ danas (19.10.2011) piše da eksperti procjenjuju da su Grci od početka krize u Švajcarsku prebacili preko 200 milijardi eura. „Razlog je strah od kraha i ponovnog uvođenja drahme. Ukoliko bi do toga došlo, imovina, koja se nalazi na računima u grčkim bankama, bi se prepolovila i izgubila polovinu svoje vrijednosti. Grci su novac uglavnom preko Kipra prebacivali u Švajcarsku. Grčki poduzetnici su za transfer novca koristili svoja predstavništva u inostranstvu. Renomirane grčke novine pišu kako su na aerodromima sa punim koferima novca otkrivane časne sestre, sveštenici i nezaposlene osobe“, piše „Bild“ i donosi imena 10 najbogatijih Grka. Na prvom mjestu je porodica Spiros Latsis čija se imovina procjenjuje na 3,4 milijarde eura.

„Financial Times Deutschland“ piše da bi novi sporazum o porezu između Švajcarske i Grčke mogao napuniti kasu prezadužene države i spriječiti prebacivanje imovine u druge zemlje. „ Švajcarska je spremna za razgovore sa Grcima o Sporazumu o porezu kao sa Njemačkom“, izjavio je za „FTD“ Horst Reichenbach, šef tima EU za pružanje tehničke pomoći Grčkoj. Švajcarska vlada je potvrdila kontakte sa Atinom. „Vodimo pripreme za razgovore sa Grčkom. Sastanak će biti održan naredne sedmice “, izjavio je glasnogovornik državnog sekretara za međunarodna finansijska pitanja. Reichenbach kaže da bi Sporazum o porezu bio dobra mogućnost da se dodatnim poreskim prihodima napuni prazna državna kasa. Vlada u Atini očekuje da bi jedan takav sporazum doprinio socijalnom miru u zemlji. Grčkoj vladi se predbacuje da najveći teret mjera štednje snosi srednji i najniži stalež. Vladine mjere štednje bi sada mogle pogoditi i pogate i one koji ne plaćaju porez“, piše „Financial Times Deutschland“.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Jasmina Rose