U New Yorku počelo 59-to redovno zasjedanje Generalne Skupštine Ujedinjenih naroda

Da se već prvog dana 59-tog redovnog zasjedanja Generalne skupštine UN-a,u kojoj učestvuje svih 192 zemlje članice Svjetske organizacije, osjeti već odavno zaboravljeni miris hladnoratovskih podjela, pobrinula se Narodna Republika Kina. Zvanični Peking, ne samo da drži da je Taiwan dio njene suverene teritorije, već sasvim izravno uvjetuje svoje bilateralne diplomatske veze sa svim onim zemljama koji podržavaju – u biti ovo univerzalno pravo na samoopredjeljenje, shodno Poglavlju I Statutu UN-a. Po tom pravu bi Taiwan već odavno trebao biti priznata članica Svjetske organizacije. (Upravo onako, kao što je to recimo za sada pet od bivsih šest jugoslovenskih republika, ali i mnoge druge, puno manje, pa čak ekonomski mnogo slabije zemlje od Taiwana.) Nije zgoreg napomenuti kako je loše iskustvo u odnosima sa Kinom imala Makedonija -- samo zato što je bila priznala Taiwan.

Predsjednik ovogišnjeg redovnog zasjedanja Generalne skupštine, gabonski diplomata Jean Ping je zato bio na vidljivim mukama da udovolji izričitom pritisku kineske vlade,. Predsjedavajići je ipak dozvolio ”debatu”, ograničivsi svakog govornika na svega dvije minute vremena. Tek toliko da se u”brzoj prozivci”izdeklamuje tko podržava punu političku neovisnost Taiwana. Medjutim, express konsensus se dogodio ali u korist Kine.

Na koncu, kineski ambassador u UN-u, Wang Guangya bezmalo je trijumfirao jer su princip ”Jedne Kine” podržale večina zemalja od Amerike do Europe:

”Taiwan je neraskidivi dio Kine još od antičkih vremena”, rekao je Guangya, podsječajući da je to reafirmirano Kairskom deklaracijom 1943. i Podstamskom proklamacijom 1945., ujedno naglasivši da je Taiwan, "I neopozivi kineski suverenitet nad njim, samo stvar medjunarodnog prava."

Kineski veleposlanik je potom apostrofirao, kako Republika Kina danas održava diplomatske veze sa preko 160 zemalja, ne ostavljajući mjesta za sumnju, da je podrška neovisnom Taiwanu, od oko 25 zemalja članica UN, po njegovom mišljenju - očito nedovoljna za nove promjene na političkoj mapi svijeta.

No, uz ovaj rijetko uzbudljiv, tek prvi dan Generalne skupstine UN-a, na daleko većim mukama je bio predsjednik Udruge akreditovanih novinara u Svijetskoj organizaciji, novinar portugalskog Expressa Toni Jenkins. Njemu i njegovoj organizaciji, koja je već bila ugovorila izravnu video-press konferenciju sa tajvanskim predsjednikom , iz kabineta generalnog tajnika UN-a Kofi Annana ipak nije dozvoljeno da se taj link izmedju Taipeh Citiya I New Yorka ostvari u prostorijama UN-a.

U pismu podsekretaru UN-a zaduženom za medije i komunikaciju Sashi Tharooru, predsjednik novinske uduge je izrazio žaljenje što je Svjetska organizacija zabranila tu pres-konferenciju, čime su dovedena u pitanje osnovna profesionalna i ljudska prava novinara. Jenkins je,očito bezuspješno, podsjetio prve ljude UN-a da je novinarska udruga u New Yorku, neovisna od politike koju su prinudjeni voditi čelnici Svjetske organizacije.

U svojoj 54-godišnjoj historiji Udruga novinara akreditovanih pri UN-u djelovala je potpuno neovisno I organizovala mnoge profesionalne susrete sa kontraverznim javnim ličnostima. Gosti dopisnika sa East Rivera bili su čak i avganistanski Talibani, članovi Irske Republikaske Armije (IRA), iranski mudžahedini, i mogi drugi, ovaj put im ipak, nije bilo dozvoljeno ostvariti video-link sa tajvanskim predsjednikom Chen Shui-binom.

U medjuvremenu, u New York stižu šefovi država i vlada koji će učestvovati na Generalnoj debati. Medju prvima sa prostora bivse Jugoslavije, iz Bosne I Hercegovine, delegacija ove zemlje predvodjena predsjednikom Predsjednistva Sulejmanom Tihićem i šefom bh. diplomatije Mladenom Ivanićem. Očekuje se da se predsjedavajući Tihić obrati Generalnoj skupstini UN-a u srijedu, 22. septembra.