U Njemačkoj sve veći nedostatak stručne radne snage

I dok se broj nezaposlenih smanjuje, raste broj novih radnih mjesta. U maju je taj broj iznosio skoro pola miliona što je za oko 29.000 više u odnosu na isti period prošle godine. Posebno velika potražnja je za stručnom radnom snagom u oblasti mehanotronike, u elektro i metalskoj oblasti, u proizvodnji mašina i automobila, u logistici, potom u zdravstvu i u trgovini. Stručnjaci su također potrebni i u IT oblasti. Bernhard Rohleder, glavni rukovoditelj Strukovnog udruženja informatičke industrije Bitkom kaže da postoji 38.000 slobodnih radnih mjesta.

"Mi u našoj branši pravimo promet manji za oko 1,5 milijardi eura i to samo zbog toga jer nam nedostaju ljudi koji mogu uspješno završiti posao."

Tri bitne komponente

Rohlend smatra da postoje tri bitne komponente kada je riječ o obezbjeđivanju stručne radne snage: jedna je optimizacija njemačkog obrazovanog sistema, mobilizacija prije svih žena koje trenutno ne rade i starijih ljudi, kao i modernizacija na području politike useljavanja. Ipak čini se da je migracija i u granicama EU vrlo otežana. Iako brojni ljudi u Europi zbog dužničke krize traže posao, brojni Grci, Španjolci i Portugalci nerado dolaze u Njemačku. To potvrđuje i Heinrich Alt, predsjedavajući Saveznom agencijom za rad.

"Da, imamo pojačane migracije unutar Europe. U ovoj godini očekujemo oko 150.000 useljenika. Preduzeća ciljano traže radnu snagu u inozemstvu, ali samo za mali broj, posebnih profesija, primjerice inženjera i tzv. MINT profesija. Za ove profesije postoje oglasi u inozemstvu, ali još uvijek na niskom nivou."

Njemačka nije zemlja snova

MINT je skraćenica za matematičare, informatičare, stručnjake na području prirodnih nauka i tehničare. Na niskom nivou je i dolazak stručnjaka u Njemačku iz zemalja koje nisu članice EU.

Uvođenjem plave karte za visokokvalificiranu radnu snagu olakšan je dolazak inžinjera ili predstavnici drugih profesija za kojima postoji potražnja. Preduslov za dobijanje plave karte je da im poslodavac garantuje platu od minimum 35.000 eura godišnje. No time se nije učinilo dovoljno smatra Rohlender.

"Imao sam izuzetno dojmljivo iskustvo tokom posjete Indiji gdje sam razgovarao sa jednim tamošnjim informatičarem koji je trebao doći u Njemačku. On me pitao šta je pogrešno uradio pa da mora u Njemačku. Za njega je Njemačka bila zemlja u kojoj se uzgajaju jagode i to je bila jedina asocijacija za njega. Moguće je da je poznavao još ponekog njemačkog nogometaša ili marku automobila. To da kao informatičar mora za Njemačku za njega je bila kaznena ekspedicija. To nije zemlja snova."

A to potvrđuje i statistika. U prošloj godini je u Njemačku došao 1.221 ljekar iz zemalja koje nisu članice EU, a u 2010. godini taj broj je iznosio 795. Kada je riječ o inženjerima tokom 2011. došlo ih je 1.191. Sve dotle dok je Njemačka neatraktivna za visokokvalificirane strance neće se mnogo toga promijeniti.

Autori: Sabien Kinkartz / Zorica Ilić

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić