U Njemačkoj nema ko da uči đake
2. septembar 2018
„U posljednje tri decenije nismo imali tako dramatičan nedostatak prosvjetnih radnika u Njemačkoj", izjavio je Hajnc-Peter Majdinger, predsjednik udruženja prosvetnih radnika Njemačke uoči početka školske godine: „Ukupno nedostaje oko 40.000 učitelja i nastavnika." Zbog toga taj posao privremeno rade početnici, penzioneri i studenti – ili mjesta jednostavno ostaju upražnjena.
„Početak školske godine u mnogim pokrajinama pokazuje da je naša zemlja u opasnosti, te da se postepeno kreće ka obrazovnoj krizi", izjavio je konzervativni poličar Folker Kauder, inače jedan od najbližih saradnika Angele Merkel.
Problem je rezultat mnogih faktora: porast nataliteta, veliki priliv izbjeglica, mnogo prosvjetara koji se penzionišu, nedostatak ulaganja u obrazovanje i velike prepreke za upis na programe obuke nastavnika na univerzitetima.
Najviše su pogođene škole u kojima su nastavnici najmanje plaćeni: osnovne, trgovačke škole i škole za djecu sa smetnjama u učenju. Obrazovne ustanove u velikim gradovima, na primjer u najsiromašnijim četvrtima u Berlinu, kao i škole na selima, najteže nalaze nove nastavnike.
Neke pokrajine pokušavaju da riješe nedostatak tako što puštaju ljude bez učiteljske diplome u učionice. Sjeverna Rajna-Vestfalija, kao najnaseljenija pokrajina u Njemačkoj, zapošljava diplomce sa radnim iskustvom kako bi dobili neophodnu obuku direktno u školama. Nakon dvije godine teorije i prakse, trebalo bi da budu kvalifikovani nastavnici.
Pridošlice kao privremeno rešenje
Još 2013. godine, 16 pokrajinskih ministara obrazovanja složilo se da posljednja rezerva budu osobe koje su promijenile karijeru i žele da postanu nastavnici - drugim riječima, pridošlice. Sve samo da bi popunili privremeni nedostatak. Međutim, oni postaju dugoročno rješenje za ovaj problem, kaže šef sindikata učitelja VBE profesor Udo Bekman. On u intervjuu za javni servis ZDF poziva na jedinstvene standarde za obuku pridošlica.
Prošle godine zaposleno je oko 4.400 osoba kvalifikovanih kroz ove obuke, ali ostaje još 34.300 upražnjenih mjesta širom zemlje. Najveći broj takvih prekvalifikacija zabilježen je u Berlinu (1.270), Saksoniji (1.100) i Sjevernoj Rajni-Vestfaliji (800). Berlin i Saksonija su jedne od pokrajina kojima je nastavni kadar najviše potreban, ali im pružaju najmanju sigurnost. U većini ostalih pokrajina, prosvjetari su državni službenici sa trajnim ugovorima i atraktivnim beneficijama.
"Veoma zabrinuti”
Neki su ismijevali ideju zapošljavanja pridošlica. Iako zaslužuju priznanje za želju da rade sa djecom, konzervativac Kauder kaže: „Veoma sam zabrinut za kvalitet nastave". Stručnjaci kao što je pedagog Jorg Ramseger, tvrde da ljudi koji dospiju na poziciju nastavnika bez prethodnog klasičnog obrazovanja nemaju vremena da razmisle da li su sposobni za taj posao.
„Tokom fakulteta studenti imaju pet godina da nauče kako djeca misle, uče i oblikuju savremeno okruženje za učenje", kaže Ramseger za dnevni list Tagesšpigel. „Tokom njihovih studija i prakse, studenti sami mogu da ispitaju i promisle da li zaista žele da rade sa djecom."
Tradicionalni put da se postane prosvjetni radnik je zahtjevan. Ocjene iz srednje škole moraju biti skoro savršene kako bi bili primljeni na programe obuke na univerzitetima koji traju od sedam do osam godina.
Kritičari tradicionalnog puta, kao što je pedagog na Univerzitetu u Hamburgu i bivši učitelj Peter Štruk, kaže da su prepreke za upis previsoke, a da ima premalo mjesta – što dovodi do malog broja diplomaca. „Kvalitet nastave nema nikakve veze sa ocjenama", kaže Štruk za nedeljnik Die Zeit.
Nedavno istraživanje fondacije Bertelsman daje procjenu da bi trebalo zaposliti ukupno 105.000 učitelja do 2025. godine kako bi se zadovoljile potrebe njemačkih osnovnih škola. Istovremno se do tada očekuje maksimalno 70.000 diplomaca. Ukoliko su brojke istinite, novopečeni, prekvalifikovani nastavni kadar će vjerovatno postati uobičajna pojava.