1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ubistvo u Berlinu – test za Rusiju

Mikhail Bushuev
5. decembar 2019

Ubistvo gruzijskog Čečena u Berlinu (na slici: sahrana ubijenog u Gruziji) podsjeća na napad u Solisberiju. Stručnjak za tajne službe Mark Galeoti u intervjuu za DW poredi ta dva slučaja i ocjenjuje postupke Berlina.

https://p.dw.com/p/3UH2v
Tijelo ubijenog Čečena nose na sahranu u Gruziji
Foto: picture-alliance/AP Photo/Z. Tsertsvadze

DW: Njemačka je protjerala dvojicu ruskih diplomata, jer ruske vlasti neće da sarađuju na rasvjetljavanju ubistva jednog Gruzijca u avgustu 2019. u Berlinu. Osim toga, i federalno državno tužilaštvo je preuzelo istragu. Poređenje sa Solisberijem, gdje je u martu 2018. izvršen napad otrovnim gasom na bivšeg ruskog dvostrukog agenta Sergeja Skripalja nameće se samo od sebe. I pored toga, ima razlika. Koje razlike Vi vidite?

Mark Galeoti: Drukčija je politička reakcija. Nakon Solisberija, imali smo vrlo brz i agresivan odgovor britanske vlade. To je pokazao i talas protjerivanja ruskih špijuna iz drugih zemalja.To je teško pogodilo Moskvu. Kremlj sa tim nije računao. Ali tako nešto nismo vidjeli u berlinskom slučaju. Vidjeli smo da njemačka vlada reaguje mnogo opreznije. Nakon što je Njemačka napokon odlučila da protjera nekolike Rusa biće interesantno da se vidi da li će pokušati da ubijedi i druge zemlje da učine takav korak.

Mord an Georgier in Berlin
Policija vrši uviđaj nakon ubistva gruzijskog Čečena u avgustu u BerlinuFoto: picture-alliance/dpa/C. Soeder

Njemačka vlada nije zauzela stav, samo je najavila i obrazložila protjerivanje diplomata. Kako VI to vidite? Da li je to pokušaj da se izbjegne eskalacija?

Rusija polazi od toga da će dobiti nekakav odgovor. U britanskom slučaju je bilo iznenađujuće što je bilo međunarodnih posljedica. Sada ćemo vidjeti da li će Berlin da gurne ovaj slučaj u stranu, posebno u svjetlu razgovora o Ukrajini u Normandijskom formatu ili će demonstrirati da Njemačku ipak ne treba gledati kao lak cilj. Trenutno je moj utisak da Njemačka ne želi eskalaciju.

U Solisberiju su vlasti uspjele da identifikuju dvojicu napadača kao oficire ruske tajne službe. U Berlinu je uhvaćena osoba osumnjičena da je počinilac. Je li to poraz za ruske tajne službe? Ili je to rizik u koji se Rusija dobrovoljno upušta da bi postigla svoje ciljeve?

Tschechenisches Mordopfer  Khangoshvili
Ubijeni Čečen iz Gruzije Zelimkhan Khangoshvili, koji se borio u čečenskom ratu protiv Rusije i koji je živio u egzilu u NjemačkojFoto: privat

Treba da znamo da Rusija ima jednu vrstu ratnog mentaliteta. Ne u smislu planiranja rata ali Kremlj prihvata da na putu ka cilju ima i gubitaka. Osumnjičeni, koji je bio umiješan u ubistvo u Berlinu, nalazi se iza rešetaka. To nije oficir tajne službe, pa je Moskvi vjerovatno svejedno šta će biti s njim. Ona gubi zbog protjerivanja dvojice oficira tajne službe u Berlinu (koji rade za ambasadu – prim. red.), mada oni nisu jedini na takvim zadacima, već ih ima više. Rusija, što je moje mišljenje, polazi od toga da je to prihvatljiva cijena za ubistvo ovog Čečena.

„U Berlinu se još ne dešava ništa što bi Ruse moglo da zabrine“

Dio ruske kalkulacije je da se prezentiraju kao nepredvidljivi i opasni da bi Zapad morao da napravi dil sa Moskvom. Bilo da to znači ustupke u slučaju Ukrajine ili priznanje aneksije Krima. Dakle, na jedan perverzan način, Rusima odgovara da budu identifikovani kao ljudi koji rade iz prikrajka. Pravi problem nastaje kada ne mogu da predvide na šta će to izaći, kao u slučaju Skripalj. U Berlinu se još ne dešava ništa, zbog čega bi Rusi morali biti zabrinuti.

Da li bi Zapad trebalo da preispita strategiju u odnosu sa Rusijom i da svoje reakcije na ovakva ubistva podesi da budu manje predvidljive i tvrđe?

NATO je na primjer jaka struktura koja je u stanju da demonstrira međunarodnu solidarnost protiv direktnih vojnih opasnosti. Onaj ko napadne jednu zemlju, ima posla sa svima. Ono što dosad nismo vidjeli – a u tome je posebno zakazala Evropska unija, jeste slična solidarnost u slučaju prijetnji koje nisu vojne.  U tom smislu je berlinska operacija jedna vrsta testa. Rusija će da gleda da li je Solisberi bio izuzetak. Ako protjerivanje dvojice diplomata ostane jedina posljedica za Kremlj, onda će u Moskvi doći do zaključka da je slučaj u Solisberiju bio izuzetak.

Mark Galeoti je britanski istoričar i stručnjak za ruske tajne službe. Profesor je na Univerzitetu u Londonu.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android