1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ukrajina: Počinje li promjena strategije u Europi?

7. februar 2024

Generali NATO-a pripremaju se za povećanu prijetnju ratom iz Rusije i pozivaju na investicije u odvraćanje. Ukrajina bi također mogla imati koristi od toga.

https://p.dw.com/p/4c6J5
Ukrajinski vojnik ispred tenka Leopard 2Foto: Funke Foto/IMAGO

Nekoliko visokih vojnih dužnosnika NATO-a je u januaru gotovo istovremeno upozorilo da se Savez mora pripremiti za sukob s Rusijom. "Moramo biti jasni u tome da se ne podrazumijeva da živimo u miru", upozorio je nizozemski admiral i predsjednik Vojnog odbora NATO-a Rob Bauer na press konferenciji nakon dvodnevnog sastanka tog tijela krajem januara.

U kontekstu ruske agresije na Ukrajinu, uoči druge godišnjice u februaru, Norvežanin Erik Kristoffersen rekao je da sada postoji "mogućnost, koja će trajati možda jednu, dvije ili tri godine, tokom koje moramo investirati još više u odbranu", rekao je zapovjednik norveških Oružanih snaga, prenosi dnevnik iz Osla "Dagbladet". A u susjednoj Švedskoj, vrhovni zapovjednik Micael Bydén pozvao je svoje sunarodnjake i političare da "prijeđu s razumijevanja na akciju".

Apel vojske na političare

Stručnjaci to vide kao apel vojske političarima u Europi za promjenom strategije u sukobu s Rusijom. Nada u brzi završetak rata u Ukrajini uz pomoć zapadnih isporuka oružja s jedne strane i sankcija protiv ruske ratne ekonomije s druge nije se ispunila, kaže u razgovoru za DW njemački stručnjak za sigurnost Nico Lange.

Ono što zabrinjava vojsku i analitičare prvenstveno je nedostatak streljiva, nove vojne opreme i stanje proizvodnih kapaciteta u Europi. 

Ovdje je potencijal vojnog odvraćanja NATO-a usko isprepleten s isporukama oružja Ukrajini. EU je prošle godine obećala Ukrajini isporučiti milijun granata do marta. Plan je propao. Prema riječima Langea, stručnjaka za Ukrajinu i Rusiju, koji radi i za Münchensku sigurnosnu konferenciju (MSC), njemačka vlada je, primjerice, prekasno dala proizvođačima garancije o preuzimanju. "To se sada radi nakon dvije godine", kaže Lange. Pri tome su, kako kaže, potrebe velike ne samo u Ukrajini, već i u ispražnjenim skladištima municije zemalja NATO-a. 

Ulaganja u dronove, streljivo, borbena vozila

To the Point Totale  29.06.23 Lange, Nico
Nada u brzi završetak rata u Ukrajini uz pomoć zapadnih isporuka oružja s jedne strane i sankcija protiv ruske ratne ekonomije s druge nije se ispunila, kaženjemački stručnjak za sigurnost Nico LangeFoto: DW

U najgorem slučaju, NATO ima samo pet godina da se naoruža kako bi potencijal odvraćanja od Rusije još uvijek bio dovoljan za uspješno odvraćanje mogućeg napada na teritorij NATO-a. Voditelj Centra za sigurnost i odbranu Njemačkog društva za vanjsku politiku, Christian Mölling, to je već objasnio u vrlo zapaženoj analizi krajem 2023. godine.

A Gustav Gressel iz europskog think tanka Europsko vijeće za vanjske odnose (ECFR) piše u nedavnoj analizi: "Zapad, a posebno Europljani, moraju revidirati svoje financijske propise i stvoriti velike prednosti kako bi radikalno podstakli proizvodnju dronova, streljiva, oklopnih borbenih vozila i još mnogo čega."

Gressel smatra da je strategija snabdijevanja Ukrajine prvenstveno poznatim oružjem sovjetske proizvodnje iz skladišta država istočne i srednje Europe došla do kraja. On kaže da jednostavno nema više ničega. Proizvodnja oružja mora se, kako kaže, masovno povećati - za Ukrajinu kao i za države NATO-a u Europi.

Taktičko povlačenje Ukrajine s već oslobođene zemlje?

U ovoj drugoj ratnoj zimi u Ukrajini, vojni dužnosnici i analitičari prvenstveno se fokusiraju na inferiornost ukrajinskih oružanih snaga u artiljerijskoj borbi s Rusijom, koja očito može popuniti vlastite praznine i isporukama iz Sjeverne Koreje. Dok Ukrajina mora racionalizirati municiju. Omjer je trenutačno jedna ispaljena ukrajinska granata na pet ruskih, kaže analitičar Michael Kofman iz američkog Centra za mornaričku analizu (CNA) u aktualnom podcastu u seriji "War on the Rocks". Pesimističnije analize govore o omjeru jedan prema deset. 

 Rob Bauer
"Moramo biti jasni u tome da se ne podrazumijeva da živimo u miru", upozorio je nizozemski admiral i predsjednik Vojnog odbora NATO-a Rob BauerFoto: Dursun Aydemir/AA/picture alliance

Kofman vjeruje da je moguće da će se Ukrajinci duž istočnog fronta morati povući iz grada Avdiivke, u kojem se vode borbe. Također, smatra on, postoji opasnost od velikog ruskog napada sjevernije, u gradu Kupjansku.

Time postaje sve jasnijim da oklijevanje u pogledu streljiva i vojne opreme u posljednje dvije godine sada dovodi do toga da se Ukrajina mora povući iz dijelova zemlje koje je već oslobodila, rekao je istraživač DGAP-a Christian Mölling u nedavnom radijskom intervjuu.

Međutim, neposredno prije Münchenske sigurnosne konferencije, na kojoj će se i ove godine sredinom februara okupiti brojni zapadni vojni stručnjaci, Nico Lange zapravo vidi početak promjene strategije. Ona je, kako kaže, potaknuta vojnom situacijom u Ukrajini i analizama zapadnih vojnih dužnosnika, koji također prate potrebe za naoružaavanjem vlastitih oružanih snaga.

Ono što je važno je "dugoročna, strukturirana izgradnja kapaciteta ukrajinskih oružanih snaga, s kojom se sada bavimo", rekao je njemački general-major Christian Freuding u intervjuu za Redaktionsnetzwerk Deutschland. 

Ukraine Oberbefehlshaber der Streitkräfte Walerij Saluschnyj
"Ono što je odlučujuće jest da bespilotni sistemi – poput bespilotnih letjelica – zajedno s drugim naprednim vrstama oružja predstavljaju najbolju opciju za Ukrajinu da ne bude uvučena u rovovsku bitku u kojoj nemam prednost", napisao je Valerij Zalužni.Foto: Ukrainian Presidential Press Service/REUTERS

Zapravo, ukrajinske oružane snage također izvještavaju i o uspjesima protiv ruske nadmoći: s ciljanim zračnim napadima na ruske radarske položaje, baze i rute snabdijevanja na Krimu i južnoj Ukrajini.

"Ono što je odlučujuće,” napisao je ukrajinski glavni komandant Valerij Zalužni u analizi za američku televizijsku kuću CNN početkom februara, "jest da bespilotni sistemi – poput bespilotnih letjelica – zajedno s drugim naprednim vrstama oružja predstavljaju najbolju opciju za Ukrajinu da ne bude uvučena u rovovsku bitku u kojoj nemam prednost". Za 50 zemalja, predvođenih SAD-om, koje podržavaju Ukrajinu to znači isporuku sve više i više visokotehnološkog oružja.

SAD od početka februara opskrbljuje ukrajinske trupe takozvanim GLSDB preciznim bombama proizvođača Boeing-Saab s dometom od 150 kilometara. To znači da je glavna opskrbna ruta ruske vojske na obalnom pojasu između Krima i južnog ukrajinskog grada Mariupolja na dometu Ukrajine. Nico Lange to potvrđuje u razgovoru da DW pozivajući se informacije iz sigurnosnih krugova. Kijev se, kako kaže, ovom preciznom oružju nadao više od godinu dana. Za Ukrajinu se "u ovom trenutku događa nekoliko stvari koje idu u dobrom smjeru", rekao je Lange u intervjuu za DW. „Da li će promjena strategije koju pokreću zapadni i ukrajinski vojni stratezi doprijeti i do političara u Europi, koji u konačnici moraju osigurati financiranje za isporuku oružja Ukrajini u godinama koje dolaze, kao i za povećanje europske proizvodnje oružja - to ostaje da se vidi", rekao je Lange.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu