1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ukrajina pred nemirima?

Mirko Švanic 18. oktobar 2008

Učestali napadi na krimske Tatare i vandalizam na ukrajinskom poluotoku Krim zabrinjavaju stanovnike ove autonomne republike. Prijeti li Ukrajini ono što je se nedavno dogodilo u Gruziji?

https://p.dw.com/p/FcVm
Luka Sevastopol na KrimuFoto: AP

Ševket Kajbulajev rado dolazi na kafu nadomak krimske palače. No, od nemira u Južnoj Osetiji i Abhaziji i ovdje se primjećuje uznemirenost. Svakodnevno, ovaj novinar piše o skrnavljenju tatarskih groblja, te napadu ruskih mladića, navodno turista, na vršnjake - krimske Tatare. Njegov narod,Tatari, tek su 1991. poslije protjerivanja, koje je naredio Staljin, počeli da se vraćaju u nekadašnju domovinu. No, suočavaju se sa nizom nevolja.

Vandalizam u porastu

Pred palačom u Bačisareju na poluotoku Krimu, žene prodaju slatkiše. Iz unutrašnjosti grada čuje se glas mujezina. Turističke grupe su znatiželjne. Sve odaje jednu ugodu mira. Ali, u jednom omanjem kafiću, među gostima, vlada nemir. Na pitanje zašto je tako, jedan Tatarin sa Krima kaže: „Zašto se uzbuđujemo? Zato, što se u posljednje vrijeme sve glasnije čuju diskusije o tome, da li Krim treba ostati u Ukrajini, ili se može priključiti Rusiji. Krimski Tatari su, zbog toga, u vrlo teškom položaju.“

Ševket Kajbulajev, autor ovih riječi, urednik je tatarskog lista “Avdet“ na Krimu. Znatiželjnici se naginju nad njim, da bi vidjeli naslovnu stranu najnovijeg broja. Fotografija pokazuje jedan oštećeni nadgrobni spomenik. Gost, po imenu Ali Khamsin objašnjava: „U posljednje vrijeme se sve češće pustoše groblja. Oštećeno je ukupno 240 tatarskih nadgrobnih spomenika. Taj vandalizam traje već godinama.“

Urednik lista Kajbulajev, kao i svi ostali gosti kafića su Tatari. Pripadnici naroda kojeg je Staljin 1944. zbog navodne saradnje sa njemačkom vojskom (Wehrmacht) sa Krima deportovao u srednju Aziju. Gotovo polovina krimskih Tatara je, tom prilikom, smrtno stradala. Nakon raspada Sovjetskog saveza, mnogi od preživjelih Tatara, kao i njihova djeca, vraćaju se na Krim. Ali, ovdje danas, nisu dobrodošli, kaže jedan stariji čovjek: „Nakon našeg deportovanja, na Krim su naseljeni Rusi, kojima je dodijeljen naš posjed i imovina. Oni danas čine 90 posto stanovništva i posebno se protive vraćanju Tatara.“

Nakon nedavnog oružanog sukoba u Gruziji, pro-ruski političari pokušavaju povećati napetosti između Rusa i krimskih Tatara. Ne prođe nedjelja, da urednik lista tatarske manjine na Krimu, Kajbulajev, ne mora pisati o novim šovinističkim ispadima. Ali, ruski nacionalisti se ne obaziru na pisanje „Avdeta“, kaže Kajbulajev:

Referendum za odcjepljenje?

„Nedavno smo morali ići na sud, jer smo jednom od ruskih političara predbacili da je šovinista. Riječ je o čovjeku koji je član parlamenta na Krimu i voditelj je ruske zajednice ovdje, koja je vrlo reakcionarna. Oni tvrde, da Tatari povratnici žele oteti njihove domove. Zato vlasti odbijaju da u zemljišnu knjigu upišu posjed i imovinu krimskih Tatara, a sprječava se i otvaranje škola za tatarsku djecu. Od ukupno 265.000 Tatara povratnika na Krim, tek je 66.000 dobilo posao.

Ruska zajednica sada pokušava organizovati referendum na kojem stanovnici Krima, treba da odluče o tome hoće li ostati u Ukrajini ili će pripasti Rusiji. Ruski neonacisti, dugo već, tuku krimske Tatare i uništavaju naša groblja. Zato, međutim, ne odgovaraju niti bivaju kažnjeni.“

U Sevastoplju je, u međuvremenu, usidrena ruska crnomorska flota, shodno sklopljenom ugovoru sa Ukrajinom. U štabu sjedi i Sergej Kulik iz neovisnog Instituta Nomos, koji nadgleda sigurnost crnomorskog regiona. On smatra da su pripadnici ove flote suodgovorni za napetosti: „Ova flota podržava pro-rusku atmosferu na Krimu, a posebno one snage, koje zagovaraju odcjepljenje. List ruske većine na Krimu objavljuje tekstove koji vrijeđaju Ukrajinu. Sjedište njihove partije je direktno u štabu, a list se štampa u štampariji ruske flote“.

Sergej Kulik kaže, kako je namjera ovih političara jasna. Provocirati krimske Tatare, kako bi potom Rusija mogla da dođe ovdje i zaštiti ruski narod, kao što je bio slučaj u Gruziji. Tatari će se, naravno, braniti. Nije li to već najava sukoba? Na ovo pitanje Tatarin Ali Khamsin uzvraća: „U sadašnjoj situaciji, samo Bog zna šta će se desiti. Mogu samo reći da će Krim i pored ruske većine ostati autonomna republika i domovina krimskih Tatara.“