Ukrajina: Status EU-kandidata po ubrzanom postupku?

Prije odluke Ukrajine da podnese zahtjev za status kandidata za učlanjenje, stavovi zemalja EU po tom pitanju bili su različiti. Da nije izbio rat, Ukrajina vjerojatno ne bi imala nikakvih šansi da otpočne ovaj postupak.

Sada bi se to moglo dogoditi vrlo brzo. U Briselu se očekuje da Komisija ove sedmice iznese svoju ocjenu o zahtjevu Ukrajine za statusom kandidata. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen otputovala je za vikend u Kijev, kako bi razjasnila otvorena pitanja.

Ona je pohvalila napredak vlade, ali je uvidjela potrebu za reformom u područjima vladavine prava i borbe protiv korupcije. Čak i ako preporuka Komisije bude pozitivna, o tome na kraju odlučuju čelnici država i vlada zemalja članica EU. Zahtjev Ukrajine biće tema i na samitu EU za sedam dana. Nakon toga je potrebna jednoglasna odluka da bi zahtjev za statusom kandidata bio uvažen.

- pročitajte i ovo:  EU ne treba da pravi prečice za Ukrajinu

Promotivna turneja

Budući da je svaki glas bitan, Volodimir Zelenski poslao je svoje najbliže saradnike u evropske prijestolnice na promotivnu turneju. U Evropskom parlamentu u Strazburu (Strasbourgu) prošle sedmice, predsjednik ukrajinskog parlamenta Ruslan Stefančuk rekao je da ne želi skrivati ​​činjenicu da je slijedio jasan cilj kada je putovao Evropom: "Potreban nam je status kandidata! Naši ljudi to moraju čuti od EU, kao poruku da ono što radimo nije uzaludno." Nakon ovog govora prema njemu su pohrlili zastupnici iz gotovo svih klubova poslanika. Svi su željeli napraviti selfie i slikati se s njim. Zastupnici u Evropskom parlamentu podržavaju Ukrajinu. Evropska komisija je također pomogla u ispunjavanju potrebnih obrazaca za prijavu – što je, po navodima iz diplomatskih krugova, vrlo neuobičajen postupak.

- pročitajte i ovo: Šolc: Nema prečice do EU, već više oružja

Zemlje članice podijeljene po pitanju pristupanja

U zemljama članicama su stavovi o davanju statusa kandidata Ukrajini još uvijek podijeljeni. Dok većina istočnoevropskih zemalja ne želi gubiti vrijeme, za druge zemlje sve se odvija prebrzo. Skeptike predvodi Emmanuel Macron. Francuski predsjednik ne misli da je dobra ideja pregovarati o pristupanju Ukrajine u EU usred rata. "Čak i kad bismo sutra Ukrajini dali status kandidata", rekao je Macron u govoru na Dan Evrope 9. maja, „svi znaju da će taj proces potrajati nekoliko desetljeća". Francuski predsjednik već duže vrijeme upozorava svoje partnere da je bolje poboljšati sposobnost djelovanja EU, nego je kroz proširenje podvrgnuti novim stres-testovima. No, Macron također vidi opasnost da bi se zemlje poput Ukrajine, bez povezivanja s Briselom, mogle udaljiti od EU. Zato predlaže svojevrsno privilegirano partnerstvo, "evropsku političku zajednicu" ne samo za Ukrajinu, već i Gruziju, Moldaviju i zapadni Balkan.

Status između „tamo i vamo"?

Više od 20 godina raspravlja se o činjenici da bi EU mnogim zemljama, koje se guraju da postanu članice, trebala ponuditi opciju koja nije punopravno članstvo, već status između „biti unutar i ostati izvan" EU. Partnerstvo sa istokom bilo je korak u tom smjeru. Ali Macron ide dalje. Državama želi ponuditi znatno više umrežavanja i saradnje u područjima sigurnosti, opskrbe energijom, saobraćaja, razvoja infrastrukture, ali i pitanja slobode kretanja ljudi. Takva je zajednica otvorena i za zemlje "koje su napustile EU", usputno je dodao. Budući da je do sada samo jedna zemlja napustila EU, to bi se moglo shvatiti kao izrugivanje Macronovom omiljenom protivniku Borisu Johnsonu. No, sve ostalo što je rekao, bilo je ozbiljno. Francuski predsjednik traži pristaše za svoj plan. Želi dobiti na vremenu i skinuti pritisak s vrlo emotivne rasprave o Ukrajini, kao zemlji kandidatkinji za učlanjenje u EU. Kancelar Olaf Scholz nije bio nesklon ideji francuskog predsjednika: Macronov prijedlog, kako je rekao, bio je "vrlo zanimljiv prijedlog za suočavanje s velikim izazovom koji je pred nama".

- pročitajte i ovo:  Šolc, Makron i Dragi idu u Kijev: Nešto konkretno?

Poduzeti korake prema proširenju EU

Ali šta to znači? Hoće li se Scholz izjasniti za ili protiv statusa Ukrajine kao kandidata za EU na svom planiranom putovanju u Kijev? Predsjednik Zelenski je postavio visoke standarde. On očekuje od Scholza da podrži članstvo Ukrajine u EU. To je ukrajinski predsjednik izjavio za ZDF.

Čelnik SPD-a Lars Klingbeil, koji je ove sedmice bio na razgovorima u Briselu, nije želio prognozirati šta će kancelar odlučiti. No, kao jedan od predsjedavajućih SPD-a, Klingbeil je bio jasniji, rekavši: "Želimo ih u Evropskoj uniji." Dodao je i kako se Ukrajina bori za evropske vrijednosti i da je zato dobro ovoj zemlji pokazati put u pravcu EU. No, Klingbeil je također istaknuo da se kriteriji iz Kopenhagena moraju poštivati. "Oni ne smiju biti potkopani ni u jednom trenutku".

Kopenhaški kriteriji su uvjeti za prijem u EU-klub od 1993. godine. To su funkcionirajuća pravna država sa zaštitom manjina i transparentna tržišna privreda. Čak i zemlje koje žele postati kandidati za pristupanje, moraju najprije osigurati bazu odnosno temelje za to. Međutim, sa stajališta nekoliko zemalja EU, Ukrajina je od statusa kandidata daleko.

"Korupcija na najvišoj razini"

Prije rata, zemlja je po korupciji bila u dnu liste Transparency Internationala – na 122. mjestu od 180 zemalja. Popis odražava razinu korupcije koju percipiraju građani i smatra se reakcijom na posvuda raširenu oligarhijsku ekonomiju. U Pandora papirima, istraživanju koje uključuje dokumente s procurjelim podacima iz svjetskih poreznih oaza, koji pokazuju skriveno bogatsvo brojnih svjetskih lidera i poznatih ličnosti , ima mnogo Ukrajinaca, uključujući i predsjednika Zelenskog i njegove saborce sa fiktivnim firmama.

Evropski revizorski sud je krajem 2021. objavio poseban izvještaj s katastrofalnom presudom. EU podržava Ukrajinu već 20 godina, samo od 2014. s 15 milijardi eura, kako bi se mogle provesti političke reforme. No, uticaj oligarha i korumpiranih državnih dužnosnika nije se smanjio. Pomoć EU jednostavno je "neučinkovita protiv korupcije na najvišoj razini".

Neke zemlje ne poštuju pravila

Nizozemski premijer Marc Rutte nije jedini koji je kritičan prema problemima s korupcijom i vladavinom prava. On ne želi "prečice" na putu do članstva u EU. Drugi se također sjećaju da su tijekom posljednjeg proširenja na istok primljene zemlje koje - poput Bugarske - nisu ispunjavale kriterije, ili su - poput Mađarske - koristile fondove EU za samobogaćenje vladajuće političke klase.

U mirnodopsko vrijeme Ukrajina vjerovatno ne bi imala šansi da postane zemlja kandidat. Ali rat je promijenio stvari. S obzirom da se zemlja bori za opstanak kao nacija, ko će se od EU-čelnika u takvoj situaciji usprotiviti statusu kandidata? Ovo pitanje će biti postavljeno za sedam dana na samitu EU u Briselu.

ARD-Tagesschau.de/jr

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu