1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Uloga Irana u borbi protiv IS-a

Hossein Salehi/Marina Martinović15. septembar 2014

Teheran teroriste IS-a naziva "opasnošću za cijeli Bliski Istok" te želi novu vladu u Iraku podržati u borbi protiv IS-a. I iranske vojne postrojbe navodno već djeluju u susjednoj zemlji.

https://p.dw.com/p/1DC4U
Borci IS-a
Foto: picture-alliance/AP Photo

Terorističke organizacija "Islamistička država" je opasnost za cijeli Bliski Istok, istaknuo je nedavno u jednom intervjuu za iransku državnu televiziju tamošnji ministar vanjskih poslova Muhamed Džavad Zarif. Kazao je i da se novoj vladi u Iraku mora pomoći u borbi protiv terorizma. Zarif je pozvao na jednu sveobuhvatnu međunarodnu akciju protiv IS-a. Suradnju sa Sjedinjenim Američkim Državama iranski šef diplomacija pritom nije htio potpuno isključiti.

Irački vojnici s raketama
Irak navodno oružjem podržava borbu protiv IS-a u Iraku, ali Teheran ne želi potvrditi te informacijeFoto: A.Khoroshahi/AFP/Getty Images

Taj intervju je stigao upravo u vrijeme kad američka diplomacija dogovara savezništva u borbi protiv IS-a - kako u Europi, tako i na Bliskom Istoku. Suradnju s Iranom američki predsjednik Barack Obama, doduše, eksplicitno ne navodi kao mogućnost, ali je ona neslužbeno već davno počela, kaže Houchang Hassan-Yari, profesor politologije na kanadskom Royal Military koledžu (RMC-C - Royal Military College of Canada). "Washington zna za iranske aktivnosti u Iraku. A Iran ne mora pitati SAD za odobrenje ukoliko želi djelovati u Iraku. Ali Teheren ne bi djelovao u Iraku bez da o tome ne informira SAD. Obje države imaju zajednički cilj, koji glasi: poraziti terorističku organizaciju 'Islamska država'", kaže Hassan-Yari u razgovoru za Deutsche Welle.

Isporuke oružja i elitne postrojbe

Tako Iran već duže vrijeme Kurde na sjeveru Iraka opskrbljuje oružjem. 27. kolovoza je Masud Barzani, predsjednik kurdskih autonomnih područja sjevernog Iraka, potvrdio ono što se već odavno slutilo. Prema navodima Barzanija, Iran je čak bio prva zemlja koja je poslala vojnu opremu radi u sjeverni Irak radi obrane od IS-a - iako je već desetljećima jednim američkim embargom zabranjen uvozi i izvoz naoružanja i obrambene opreme u i iz Irana. Te navode o isporuci oružja za Irak Teheran nije službeno potvrdio.

Arapski i američki mediji, pored toga, izvještavaju o iranskim vojnicima koji se u Iraku bore na strani kurdskih postrojbi protiv ekstremista. Te operacije navodno osobno vodi Kasem Sulejmani, zapovjednik takozvanih Kuds brigada, elitnih postrojbi Iranske revolucionarne garde zaduženih za operacije u inozemstvu. Teheran je međutim opetovano demantirao sudjelovanje iranskih vojnika u borbi protiv IS-a u Iraku. S obzirom na činjenicu da je ultrakonzervativna, sunitska organizacija IS već zauzela velike dijelove sjevernog Iraka te se nalazi nedaleko od granice s Iranom, profesor Hassan-Yari taj demantij Teherana smatra neuvjerljivim: "IS je ozbiljna prijetnja za Iran. Ta organizacija želi pod svoju kontrolu staviti daljnja područja. I Iran bi tako trebao postati dio 'Islamske države'. Ali Iran nikad ne bi priznao takve inozemne operacije svojih elitnih postrojbi."

Irački vojnik na iranskom brodu pored iranske zastave
Iranski se bore zajedno s Kurdima - mediji izvještavaju o tomeFoto: AP

Briga o vlastitim sunitskim manjinama

Stabilnost većinski šiitske susjedne zemlje Iraka je za Iran od velikog značenja, ne samo zato što godišnje stotine tisuća Iranaca hodočasti na sveta mjesta šiita u Najafu i Karbali, već i zato što u Iranu žive sunitske manjine, posebice uzduž 1.500 kilometara duge granice s Irakom. Dok su na sjeveru uglavnom nastanjeni sunitski Kurdi, u naftom bogatom južnom Iranu uglavnom žive manjine arapskog podrijetla. Pripadnici tih manjina se već godinama žale da ih Teheran diskriminira. Zahtijevaju više jezičnih i kulturoloških prava, kao i udio u zaradi koja se ostvari eksploatacijom nafte. A Kurdi na sjeveru sanjaju o stvaranju jednog neovisnog Kurdistana koji bi obuhvaćao dijelove Turske, Sirije i Iraka. I zbog toga je, između ostalog, vlada u Teheranu krajem srpnja u stanje pripravnosti stavila svoje granične trupe. Podržavanje Kurda na sjeveru je i jedna strateška odluka, pojašnjava stručnjak za Bliski Istok, Hassan Hashemian: "Iran želi u borbi protiv IS-ovih terorista osnovati svoju vlastitu koaliciju. Kurde se treba smiriti tako što vlada u Teheranu staje na njihovu stranu u borbi protiv IS i isto tako ih podržava kao što to rade i zapadne zemlje. Sada se samo postavlja pitanje u kolikoj mjeri će suniti arapskog podrijetla i arapske zemlje regije prihvatiti i podržati tu koaliciju."

Karta - područja na kojima žive Kurdi
Područja na kojima žive Kurdi

Utjecaj Teherana u Bagdadu

Odlučujuću ulogu će pritom igrati i iračka vlada premijera Hajdera al-Abadija, koja je nedavno počela s radom. Hashemian navodi da je nova iračka vlada, prema mišljenju arapskih zemalja, previše pod iranskim utjecajem. Navodno je Teheran imao velikog utjecaja na formiranje vlade u Iraku. Al-Abadijevom prethodniku na premijerskoj funkciji, Nuriju al-Malikiju, je često predbacivano da je preblizak Iranu. Ipak je al-Maliki kao novi vicepredsjednik i u novoj vladi zadržao važnu funkciju. Osim toga, navodi se i da je Teheran spriječio da novi ministar vanjskih poslova postane Ijad Alavi, bivši premijer iračke prijelazne vlade. Umjesto toga je irački šef diplomacije postao Ibrahim Džafari - kandidat Teherana. "Džafari će nastaviti vanjsku politiku al-Malikija", očekuje Hashemian. "Irak bi trebao tako i dalje u svojoj vanjskoj politici zastupati iranske pozicije. Tu se ništa neće promijeniti."