Umjesto referenduma, razgovori bez rokova

Opozicija u Republici Srpskoj (RS) optužuje predsjednika RS-a Milorada Dodika da je odustajanjem od referenduma o Sudu i Tužiteljstvu BiH "potpisao kapitulaciju RS-a" te "devalvirao Narodnu skupštinu i institut referenduma". Najoštrije kritike iznio je lider Demokratske partije (DP) Dragan Čavić ističući da je jučer u Banjoj Luci ispoljena sva nedosljednost, neprincipjelnost, pa i lažna politika koju vode Milorad Dodik i njegovi sljedbenici".

Politički analitičar Vlastimir Mijović za Deutsche Welle kaže da će nakon odustajanja od referenduma u RS-u vjerovatno doći do "prestrukturiranja političke pozicije Milorada Dodika koji je popustio pod pritiskom međunarodne zajednice i time pokazao da više nije u stanju upravljati krizama koje sam generira". Mijović smatra da je u borbi oko referenduma gubitnik i Evropska unija (EU) koja je Dodika "molila za ustupak".

Pokretanje dijaloga uspjeh je RS-a?

Funkcioneri Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) tvrde da je RS uspjela pokrenuti "strukturalni dijalog" o funkcioniranju pravosuđa u BiH, te da će prvi sastanak o reformi i funkcioniranju pravosuđa biti održan u Banjoj Luci narednog mjeseca, pod predsjedavanjem evropskog diplomate Stefana Fülea. Potpredsjednik SNSD-a Nikola Špirić zadovoljan je što je početak razgovora o pravosuđu iz "uspavanog Sarajeva" izmješten u Banju Luku.

"'Strukturalni dijalog' je možda samo vješto odabran pojam kako bi se nakon Dodikovog neuspjeha smirile strasti u RS-u", kaže predsjednik Foruma građana Tuzle i bivši sudija Višeg suda u Tuzli Vehid Šehić. "Stvarne strukturalne promjene u bh. pravosuđu mogle bi značiti i osnivanje Vrhovnog suda BiH koji jedini može pružiti pravnu sigurnost u državi u kojoj se na različitim nivoima primjenjuje više krivičnih zakona", rekao je Šehić.

Dijalog da, ali u svjetlu standarda EU

Predsjednik Foruma građana Tuzle Vehid Šehić ističe da bi u fokusu najavljenog "strukturalnog dijaloga" o bh. pravosuđu vjerovatno moglo biti i pitanje efikasnosti postojećeg Suda BiH i Tužiteljstva BiH, "što bi u konačnici moglo natjerati vlasti da odvoje više sredstava za te institucije kako bi se ubrzalo procesuiranje ratnih zločina".

Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton je kazala da je EU spremna pomoći BiH u dijalogu o pravosuđu, no da on mora biti vođen u "relevantnim institucijama i u svjetlu standarda EU". Visoki zvaničnik EU Miroslav Lajčak rekao je da će dijalog o bh. pravosuđu biti vođen "bez presija, rokova i prijetnji, tako da će sagovornici moći da se fokusiraju na suštinske probleme".

Autor: Samir Huseinović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić