UN upozorava na "nepovratne klimatske promjene"

Uoči početka UN-ove konferencije o zaštiti klime, u jednom izvještaju eksperata svjetske organizacije upozorava se kako planeti prijete klimatske promjene koje će biti nepovratne. Promjena klime tako može da ima "ozbiljne i dalekosežne posljedice po čovjeka i cijele eko-sisteme". Još uvijek ima vremena da se smanjenjem ispuštanja štetnih gasova, prvenstveno ugljendioksida, spriječi najgore. To je zaključak izvještaja kojeg su u nedjelju (2.11.) objavili eksperti UN-a u Kopenhagenu.

Ovaj izvještaj nema nekih posebno novih informacija, ali način na koji je napisan ukazuje na hitnost djelovanja. On sažima i ujedinjuje zaključke iz ranije objavljenih izvještaja o dokazima o klimatskim promjenama, njihovim posljedicama i preporukama šta treba činiti.

To je osnovica za pripreme svjetskih vlada za narednu Konferenciju o zaštiti klime koja će se održati u Peruu.

Potrebna hitna akcija

Izvještaj ne ostavlja ni traga sumnji u dokaze da odista dolazi do zagrijavanja planete koje je uzrokovano djelovanjem čovjeka, da sve to već sada ima opasne posljedice, ali ukazuje i na mogućnost da je trend povećanja temperature već sada nezaustavljiv.

Emisija štetnih gasova se mora brzo i bitno smanjiti da bi se povećanje temperature održalo u granicama ispod dva stepena celzijusa, tvrde stručnjaci. Samo tako bi se spriječile ekstremne posljedice promjene klime poput oluja, kiša, suša i porasta nivoa mora.

Ovaj izvještaj ukazuje i na to da takve promjene vode i nasilnim konfliktima te povećanju broja izbjeglica. One ugrožavaju žetve i proizvodnju hrane. Ukazuje se na još jednu odlučujuću promjenu eko-sistema: okeani postaju sve "kiseliji" jer iz zraka akumuliraju sve više ugljendioksida. To ugrožava život vodenih bića. Prema nekim scenarijima, ukoliko se ne smanji ispuštanje štetnih gasova, do kraja ovog stoljeća prosječna temperatura bi na planeti mogla da poraste i do četiri stepena celzijusa.

Politički interesi uticali na sadržaj izvještaja

Prije nego što je ovaj izvještaj objavljen predstavnici pojedinih vlada su tražili da ga "pročešljaju". Vlade su pokušale da utiču na izbor riječi koje se koriste kako bi ojačale svoje pozicije u pregovorima. Uloženo je više od 2000 komentara na prvi nacrt izvještaja.

EU je tražila da se u izvještaju preciznije navedu posljedice klimatskih pregovora kako bi to poslužilo kao osnova za pregovore onih koji donose odluke na političkom nivou. Zajedno sa SAD, Unija je zahtijevala da se u izvještaju naglasi kako će posljedice budućih klimatskih promjena jače pogoditi i bogate zemlje.

SAD su tražile i da ovaj dokument bude jasan i onima koji se ne razumiju previše u klimatske promjene. Eksperti tvrde da je upravo za države gdje postoji velika sumnja u istinitost navoda o tim promjenama bitno da se kroz grafike prikažu posljedice koje bi nastale ukoliko ne dođe do hitnog djelovanja.

Saudijska Arabija je tražila da se u izvještaju spomene i da se rast prosječne temperature zraka u godinama nakon 1998. odvija nešto sporije nego ranije. Ova zemlja je poznata po tome što ublažava tvrdnje o mogućim katastrofalnim posljedicama klimatskih promjena. Najveći proizvođač nafte na svijetu je htio da se u nalaz eksperata uvrste i podaci o "negativnim" efektima mogućeg smanjenja utroška fosilnih goriva, poput finansijskih gubitaka za države poput nje.

Konsekvence za učesnike skupa u Peruu

Nevladine organizacije poput Greenpeacea, WWF-a i Germanwatcha smatraju da izvještaj pokazuje kako još uvijek nije kasno da se zaustave opasne promjene. One također vjeruju da je rok da se to desi 2020. godina. Svijet do te godine mora "okrenuti sklopku" i početi u mnogo većoj mjeri da troši obnovljive energije, moraju se ostvariti uštede u potrošnji i zaustaviti sječa šuma.

"Ako nastavimo da se ponašamo kao do sada, onda u narednom desetljeću nećemo više ni imati mogućnost da zaustavimo porast temperature", upozorio je generalni sekretar UN-a Ban Ki Moon. Njegovo prisustvo prilikom objavljivanja izvještaja podcrtava koliku važnost tome pridaju UN.

Predstojeća Konferencija o zaštiti klime koja će se održati u Peruu trebalo bi da bude osnova da se u Parizu 2015. potpiše novi sporazum koji će naslijediti Protokol iz Kyota. Rasprava oko toga koje će se rečenice pojaviti u ovom izvještaju pokazuje da put do novog sporazuma neće biti lak.

Nekoliko podataka iz izvještaja:

- prosječna temepratura na planeti je od 1880. do 2012. godine porasla za 0,85 stepeni celzijusa

- vjerovatnoća da je to posljedica djelovanja čovjeka iznosi od 95 do 100 odsto

- okeani su do sada akumulirali oko 30 odsto ugljendioksida kojeg je u atmosferu izbacilo čovječanstvo i tako je njihov stepen "kiselosti" porastao za 26 odsto u odnosu na doba prije industrijske revolucije

- skoro svi glečeri svijeta se tope

- koncentracija ugljendioksida i metana je najveća u proteklih 800.000 godina

- očekivati je da sve duže traju suše, te da pojedini regioni sve češće budu pogođeni katastrofalnim poplavama

- da bi se ograničilo zagrijavanje atomosfere na dva stepena celzijusa potrebno je do 2050. smanjiti emisiju ugljendioksida za 40 do 70 odsto u odnosu na nivo iz 2010. godine