Upitno stvaranje kulta ličnosti u Srbiji

Stvaranje kulta ličnosti je fenomen iz prošlost i poznat je još iz Titove Jugoslavije, staljinističke Rusije i komunističke Sjeverne Koreje. Taj fenomen bi već trebao biti na smetljištu istorije jer je u demokratskim državama u kojima se građani sa svojim političkim vođama sučavaju na razne načine, potpuno na pogrešnom mjestu.

Ipak, pristalice preminulog, bivšeg srpskog predsjednika Slobodana Miloševića i Socijalistička partija Srbije koriste ovaj jeftini populistički instrument kako bi javnost u Srbiji nahuškali protiv Zapada. To je pokušaj da se iz njegove smrti izvuče što je moguće više političkog kapitala. Njegovi posmrtni ostaci će simbolično biti položeni u blizini Titovog groba, na Dedinju, kako bi Milošević koji je tokom svog života rado želio biti slavljen kao i osnivač jugoslavenske državne zajednice Josip Broz Tito, bar mrtav bio u njegovoj blizini.

Milošević neće biti sahranjen uz državne počasti, to je na svu sreću još mogao spriječiti srpski predsjednik Boris Tadić. No njegovo tijelo će ipak biti nekoliko dana izloženo u Muzeju revolucije, da bi se stanovništvo moglo oprostiti od njega. To je jedan ustupak za koji su se izborili socijalisti koji su u parlamentu zastupljeni sa 22 poslanika u manjinskoj vladi Vojislava Koštunice. Navodno su zaprijetili da će mu uprotivnom uskratiti povjerenje. No, uprkos svim prijetnjama, malo je vjerovatno da će u ovom trenutku doći do smjene vlade.

Za žrtve bivšeg srpskog diktatora je ovaj način stvaranja kulta ličnosti jedna vrsta ismijavanja. Ne samo za Hrvate, Bosance i Albance koji su bili žrtve njegove politike širenja već i za one Srbe koji su još prije šest godina rizikovali svoje živote kako bi ga srušili sa vlasti.

Način ophođenja sa Miloševićevom smrću baca oštru sjenu na postupke srpskog pravosuđa. Planirano, iako privremeno ukidanje naloga za hapšenje Miloševićeve udovice i sina Marka predstavlja skandal. Srpske institucije već godinama vode istragu protiv njih dvoje kojima se prebacuju krivična djela od naloga za ubistvo pa do velike akcije krijumčarenja cigaretama. Time srpsko pravosuđe krši sve demokratske standarde koje EU očekuje od kandidata za pristup. Kritičarima koji su do sada tražili da se Miloševiću ne sudi u Hagu već pred sudom u Srbiji bi najkasnije sada trebalo postati jasno o čemu se radi.

Ostaje da se nadamo da će okolnosti Miloševićevog pogreba iako malo ohrabrujuće, ostati ipak samo kratka epizoda u političkom reljefu Srbije. Oprozno približavanje Srbije EU , kome je premijer Koštunica u posljednje dvije godine neočekivano utro put, ne smije biti uništeno prokletsvom starih snaga.