1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

USA i Americcki susret na vrhu

Matthias Reiche13. januar 2004
https://p.dw.com/p/AVL8
Sporna taccka juce zapocetog susreta na vrhu predsjednika i premijera 34 zemlje u Montereju, jeste,prije svega, formiuranje Slobodne trgovinske zone, od Aljaske do Ognjene zemlje do 2005, ssto prije svega zzele SAD. Neke od zemalja, prije svih Brazil, kao najvecca latino-americka zemlja,striktno su protiv toga. Libaralizacija bi na ovakav naccin dovela do neravnotezeze na kontinentu,i to u korist SAD, i siromastvo u Latinskoj Americi,samo bi se poveccalo.Jedan od demonstranata,koji su u manjem broju stigli u sjeverno-meksicki grad kazze: "Ne bih mogao reci,koliko nas je stiglo u Moterey, ali je vazzno da mi izrazavamo volju vecine, to dakle, nema veze sa brojem demonstranata, kao ssto ni za odluke susreta na vrhu nije odluccujuce,koliko sefova drzzava i vlada, na njemu sudjeluje.Nasa je poruka, da politicari donesu takvu odluku,koja cce pomoci nassim zemljama.Mi smo vecinom zemlje u razvoju, i donijeti odluku prema volji SAD, o uspostavljanju zajedniccke i Slobodne trgovinske zone, samo bi pojaccalo ionako lossu situacciju i siromasstvo". Policija ima pune ruke posla, kako bi rastjerala radikalne proivnike globalizacije, koji ruse sigurnosne ograde u centru grada,gdje predsjednici i premijeri 34 drzzave,nastoje donijeti zajedniccke zakljuccke. Jucce je,inacce, odrzzani razgovor u uzzem krugu sudionika Americkog susreta na vrhu. Americki predsjednik Georg Busch,iskoristio je priliku da porazgovara sa meksickim predsjednikom Vicente Foxom,koji se u proslosti isto tako, distancirao od Washingtona. Medjutim, nakon najave Buscha, da cce ilegalnim useljenicima, gdje je najvise Meksikanaca, regulisati status, na vidiku je promjena kursa. Nakon razgovora, oba su predsjednika izrazila svoje zadovoljstvo. Posebno,ssto je do njih doslo,poslije dugo vremena: "Razgovarali smo o zajednickim vizijama buducnostii rekao bih, da je dosslo do jednog novog, sasvim pozitivnog stava, i to ne samo, po pitanju useljavanja u SAD". Americki predsjednik Georg Busch pred novinarima,koji prate sveamericcki skup u Montereju, je dodao: "Dugoroccno gledano, odgovor na problematiku useljavanja, jeste, da ccemo se mi kao zajednicki prijatelji, pobrinuti da ljudi nadju posao i ovdje u Meksiku.Ali, realnost je takva, da Meksikanci najcesce dolaze u SAD,gdje ccemo prema njima postupati s respektom". Americki je predsjednik, joss jednom apelovao na neophodnost stvaranja zajedniccke americcke slobodne trgovinske zone, ali je apel,poput onoga o brzim promjenama na komunistickoj Kubi, naisao na skepsu vecine sudionika. Kuba je,tradicionalno vec, iskljuccena sa susreta na vrhuamericckih drzzava,ssto meksiccki sudionik skupa Gustavo Irruegas objasnjava sljedecim rijeccima: "Ne, Kuba ne sudjeluje ovdje, jer Amercki susret na vrhu je zemljama ucesnicama preporuccio da se kreccu u okvirima nasih demokratskih predstava.Poteskocca sa Kubom,rekao bih, na realciji je odnosa izmedju Kube i SAD,a nikako na ralaciji Kuba- Latinoamericke zemlje". Mnoge zemlje ucesnice,naime,rado bi Kubi, koja je izolovana od 1962, pomogle u povratku u ovo drusstvo. Posebno su ostre kritike anti-kubanske politike upuccene od strane Brazila,Argentine i Venecuele.Stoga americki opunomoccenik za Juzznu Ameriku Noriega,vec pominje da je rijec o svojevrsnoj "lijevoj osovini" Latinske Amerike.