Uskršnji marševi

Prema navodima organizatora, na mirovnim protestima na Veliki petak (29. 03.) u njemačkim saveznim zemljama Hessenu i Nordrhein-Westfalenu sudjelovalo je više hiljada ljudi koji su, pored ostalog, tražili povlačenje njemačkih vojnika iz Afganistana i drugih regiona u kojima su stacionirani pripadnici Bundeswehra, kao i obustavu daljeg izvoza njemačkog oružja. U gradu Erfurtu protesti su održani pod motom "Budućnosti je potreban mir – dosta više ratne politike“. Tradicionalni Uskršnji marševi u hessenskom gradu Bruchköbelu počeli su sa mirovnom porukom "Nikada više rat – nikada više fašizam“. U Bittermarku, u južnom dijelu Dortmunda, na antifašističkim protestima se okupilo oko hiljadu ljudi. Tu su u obližnjoj šumi, za vrijeme Uskrsa 1945. godine, u periodu od 7. marta do 12. aprila gestapovci ubili oko 300 ljudi.

Uskšnji marševi potiču iz šezdesetih godina

Tokom uskršnjeg vikenda planirano je ukupno 80 takvih mirovnih manifestacija. Protesti su najavljeni u gradovima kao što su Rammstein ili Büchel, gdje se smještene kasarne i druge vojne ustanove, zatim u Rostocku, Oldenburgu, Augsburgu i u Berlinu. Direktor mreže Mirovna kooperativa Manfred Stener kritizirao je u petak (29.03.) neuspjeli pokušaj da se u Ujedinjenim narodima u New Yorku usvoji sporazum o međunarodnoj kontroli trgovine oružjem. Kako je u Bonnu rekao Stener, čak je i sam prijedlog tog sporazuma "bio apsolutno nedovoljan“. Uskršnji marševi u Njemačkoj potiču još iz šezdesetih godina, iz vremena Hladnog rata. Tada su pacifisti protestirali protiv stacioniranja nuklearnih raketa. 1968. i 1983. u Zapadnoj Njemačkoj je na takvim manifestacijama sudjelovalo više stotina hiljada ljudi. Prema mišljenju njemačkog politologa iz Marburga Johannesa M. Beckera ljudi sudjeluju u Uskršnjim marševima kako bi dijelom smirili i vlastitu savjest. No, Becker kaže da mirovne incijative, nažalost, ne nailaze na odjek u njemačkom parlamentu. Ljevica je jedina tamo zastupljenja stranka koja daje svoj glas protiv svakog oblika vojnog djelovanja – ali se masa ne može identificirati sa tom strankom. Zbog toga, kako kaže njemački politolog, „Uskršnji marševi i dalje svoje pobornike nalaze među običnim ljudima“.

Priredio: Senad Tanović (afp, dpa)

Odgovorna urednica: Dunja Dragojević