Ustavni sud Njemačke provjerava ulogu EZB

Bila je to najveća tužba Ustavnom sudu u istoriji Savezne republike Njemačke. Tužbi protiv stalnog Europskog fonda za spas eura (ESM) koju su podnijeli brojni profesori i poslanici priključilo se tokom prošle godine više od 37 000 građana. Doduše sud je po hitnom postupku dao zeleno svjetlo za ESM, ali nije skrivao svoje sumnje prema kursu Europske centralne banke. U glavnom postpuku, koji 11. juna počinje saslušanjem, Sud želi ispitati da li je Europska centralna banka prilikom spašavanja eura prekoračila svoj mandat.

Pri tome su Centralna banka Njemačke i Europska centralna banka (EZB) preko svojih stručnih ekspertiza već bile razmijenile svoje stavove. Centralna banka Njemačke se prije svega žalila na tzv. OMT program Europske centralne banke, koji je usvojen u septembru prošle godine, i prema kojem državne obveznice zemalja koje su u krizi u krajnjem slučaju mogu biti otkupljene u neograničenom obimu. Europska centralna banka, prema mišljenju Njemačke centralne banke, ciljano kupuje obveznice lošeg boniteta i povećava rizike. Time je EZB, kako se navodi, konačno napustila svoj mandat koji podrazumijeva održavanje stabilnosti novca. Ovo mišljenje dijeli i ekonomista Joachim Starbatty, koji je jedan od tužitelja: "To nije u mandatu Europske centralne banke. U Mastrihtskom ugovoru stoji da je zadaća Europske centralne banke stabilizacija valute, a ne stabilizacija eurozone.

Sličnu argumentaciju je u svom dopisu Ustavnom sudu iznijela i Centralna banka Njemačke. Zadatak Europske centralne banke nije u tome da garantira trenutni sastav monetarne unije, navodi Njemačka banka.

Više od pravnog cjepidlačenja

Frank Schorkopf, pravnik za europska pitanja i autor ekspertize Europske centralne banke, također se poziva za Ugovor EU, ali pri tome izvodi drugačiji zaključak: Budući da je održavanje financijske stabilnosti također zadaća EZB, onda i kupovina državnih obveznica, koja služi tom cilju, spada u mandat EZB.

Prema Ugovoru EU Centralna banka ne smije direktno kupovati obveznice država eurozone i na taj način se baviti financiranjem država. Od izbijanja krize Europska centralna banka je akumulirana više od 200 milijardi eura obveznica ugroženih zemalja eurozone. Za Joachima Starbattya ne igra nikakvu ulogu to da li su obveznice kupljene direktno od države ili od banaka. Za njega je sigurno sljedeće: "da Europska centralna banka ne smije tek tako sama od sebe kupovati obveznice, da ona time krši svoj mandat" - što ona ipak čini. Ono što zvuči kao pravno cjepidlačenje za Ustavni sud Njemačke je izuzetno važno. Već tokom hitnog postupka je zaključeno da je kupovina na financijskim tržištima, koja se de facto svodi na financiranje država članica eurozone od strane EZB na stražnja vrata, protivna europskom pravu. I dok predsjednik Centralne banke Njemačke Jens Weidmann upozorava na opasnost financiranja država, Henning Voepel, iz Instituita za svjetsku ekonomiju iz Hamburga, ne prepoznaje skriveno financiranje država jer "je valuta bila na kocki i jer je bila ugrožena stabilnost financijskih tražišta. S obzirom na to bilo je ispravno da EZB intervenira."

Voepel međutim u jednom drugom pitanju daje za pravo Centralnoj banci Njemačke i drugim kritičarima Europske centralne banke, a to je da je EZB prilikom spašavanja eura došla u opasnost da izgubi neovisnost: "U trenutku u kojem ona stalno mora intervenirati ona postaje sve manje neovisna. U trenutku u kojem postaje sve manje neovisna, ona postaje i sve slabija."

Ostaje da se sačeka odluka Ustavnog suda Njemačke, odnosno da li će ova najviša sudska instanca u zemlji dati za pravo nacionalnoj Centralnoj banci ili pak Europskoj centralnon banci. 

Autori: Zhang Danhong / Zorica Ilić

Odgovorni urednik: