Utaja poreza: samoprijava kako bi se izbjegla kazna

Priznanjem o novcu na žiro računima u Švajcarskoj, koji nije korektno oporezovan u Njemačkoj, Uli Hoeneß je samo povukao kočnicu za slučaj opasnosti. I dalje se tačno ne zna o kojoj je sumi riječ. Zna se samo da su u pitanju milioni i da je on, prijavivši se sam njemačkim poreskim vlastima, na taj način pokušao da izbjegne moguću novčanu i zatvorsku kaznu.

No, da bi se izbjegla kazna moraju postojati određeni preduslovi. Zakon je ograničio poresku amnestiju, kaže ekspert za krivično pravo iz Berlina Martin Wulf. Ova amnestija, kaže Wulf, ne važi:

"U slučaju da je poreska uprava već bila za petama osobe koja se sama prijavila. Ne važi ni ukoliko se povede istražni postupak, sudski proces ili ako se otkrije nedjelo s kojim je dotična osoba bila upoznata ili je to morala znati. ."

U svemu tome visina sume i utajenog novca ne igra nikakvu ulogu. Samoprijavljivanje poreskim vlastima je izuzetak u okviru njemačkog zakona, jer utajivači poreza su jedini prestupnici u Njemačkoj koji priznanjem utaje mogu izbjeći kaznu, dodaje Wulf

Utajivači su se počeli sami prijavljivati

I u ostalim zapadnim zemljama je to moguće, recimo u Španiji ili Francuskoj. U SAD se to razlikuje u zavisnosti od savezne države. Utajivači poreza masovno su počeli sami sebe prijavljivati nakon što su njemačke finansijske vlasti otkupile prve CD-ove sa podacima onih koji u Švajcarskoj i Lichtensteinu drže neoporezovan novac. Tako je došlo do skandala i spektakularnih otkrića utajivača poreza među kojima se našao i bivši šef njemačke Pošte Klaus Zumwinkel. Samo tokom 2010. godine tako se prijavilo 29.000 utajivača poreza. Od njihovog novca država je ostvarila dodatni prihod 1,5 milijardi.

Efekat amnestije

Prošle godine je vlada demohrišćana i liberala pokušala sklopiti sporazum sa Švajcarskom. Na crno pohranjeni novac u proteklih deset godina na računima švajcarskih banaka tako je trebao biti jednokratno oporezovan, anonimno i paušalno. Zauzvrat se imena utajivača poreza ne bi morala odavati njemačkim poreskim vlastima. No, ovaj sporazum je propao zbog protivljenja socijaldemokrata i zelenih koji imaju većinu u gornjem Domu njemačkog parlamenta Bundesratu. Reiner Holznagel, predsjednik nejmačkog Saveza poreskih platiša kaže:

"Na ovaj sporazum sa Švajcarskom smo gledali sa izvjesnom skepsom. Naravno da nas je ljutio taj efekat amnestije. Ali to je vjerovatno bila jedina mogućnost da se utajivači u velikom broju zamole da plate porez. Jer sa CD-ovima sa imenima ljudi i žiro računima otkriven je samo manji broj slučajeva utaje.

Tako se i direktor Bayerna Uli Hoeness nadao sklapanju ovog sporazuma. Kada do toga nije došlo on je sam sebe prijavio. Opozicija u Njemačkoj sada traži ukidanje poreske amnestije dok vladin tabor to odbacuje i kaže da se bez samoprijavljivanja mnogi utajivači ali i delikti nikada ne bi otkrili.

Autori: Günther Birkenstock / Jasmina Rose:

Odg. ured.: Senad Tanović