Valentin Incko: Čuvar "statusa quo" u BiH

"Za BiH uskoro se niko neće interesovati. Država se ne razvija i postoji samo na papiru Dejtonskog sporazuma. U Federaciji BiH nema dogovora između Bošnjaka i Hrvata, lideri Republike Srpske su zabavljeni glumljenjem demokratije i pravne države. Po završetku rata zapad je mogao BiH dati novo lice, ali je to propustio priliku."

Ovako počinje komentar u listu "Frankfurter Allgemeine Zeitung", a autor dodaje kako je to ustvari komentar koji je o stanju u BiH objavljen u ovom istom listu prije ravno dvanaest godina, 1997, a autor današnjeg članka je samo ponovio njegov početak kako bi slikovito prikazao da se stanje u BiH godinama vrti u krug. Srbija, Kosovo, Bugarska, Makedonija - sve ove države su prošle velike promjene u protekloj deceniji, BiH ne, piše autor i nastavlja:

"U jednoj analizi Fondacije Konrad Adenauer Stiftung stoji kako su se političari u BiH navikli da OHR umjesto njih donosi neugodne i nepopularne odluke. U normalnoj državi bi se nezadovoljstvo naroda brzo okrenulo protiv političara koje su izabrali, u BiH ne. Stoga su sve brojniji zahtjevi da se ukine Ured visokog predstavnika.

Brojni saradnici su ionako odavno napustili ovaj ured, a funkcija Visokog predstavnika se u BiH više ne uzima za ozbiljno. Međunarodna krizna grupa smatra kako je bolje da se u Sarajevu ostavi samo Specijalni opunomoćenik EU koji bi uživao punu podršku Brisela.

A upravo podrške iz Brisela je nedostajalo Visokom predstavniku u proteklih nekoliko godina. Miroslav Lajčak, bivši šef OHR-a, se više puta žalio kako Brisel ne poklanja dovoljno pažnje BiH. Lajčak se iza zatvorenih vrata žalio kako ga je Evropski opunomoćenik za vanjsku politiku Havijer Solana uvijek ostavljao na cjedilu kad bi se našao u nekoj neugodnoj političkoj situaciji. Lajčak, osim švedskog ministra vanjskih poslova Carla Bildta, predstavlja malobrojne evropske političare koji se danas iskreno zanimaju za stanje u BiH i koji u potpunosti razumije šta se tamo dešava.", stoji u listu "Frankfurter Allgemeine Zeitung".

Hrvatska mora proći "čistilište"

Ovaj isti list danas donosi i natpis o jednoj državi koja se često spominje kao naredna punopravna članica EU, o Hrvatskoj. Nju danas potresaju brojne korupcione afere. Posljednja u nizu je ona u Hrvatskoj poštanskoj banci. "Frankfurter Allgemeine Zeitung" piše kako brojne afere otvaraju mogućnost za "veliko čišćenje" i dodaje:

"Banke u Hrvatskoj operišu kao dio sistema čija je svrha da ispunjava finansijske potrebe političke klase. Sve u Hrvatskoj ima veze s politikom. I danas se stvari odvijaju kao i za vrijeme Jugoslavije. Razlika je u tome što su samoupravljački kompleksi sada privatizovani i nalaze se u rukama klijentele s odličnim vezama u politici. U doba predsjednika Tuđmana su firme privatizovane i stanje je potom konzervirano. Ni vlada premijera Račana, ni ona Ive Sanadera nije se usudila da dirne u taj sistem. Šta više, one su ga dalje njegovale. Sada je taj sistem postao neodrživ i promjene u Hrvatskoj su neophodne.

Kriza se pobrinula za to da privreda stagnira, državni dug je enormno porastao. Sada se sveti oklijevanje Račana i Sanadera da preduzmu nepoplarne mjere reforme poreskog sistema, državne uprave, penzionog i zdravstvenog osiguranja. Stoga bi premijerka Kosor morala iskoristiti pritisak EU za reformama kako bi stala u kraj korupciji. Vremena je malo. Iskustva s Bugarskom i Rumunijom pokazuju kolko je teško sprovesti korekcije kada prestane politički pritisak Brisela i kada se postane dio EU.", piše "Frankfurter Allgemeine Zeitung".

Autor: Azer Slanjankić

Odg. urednica: Belma Fazlagić Šestić