1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Vanredni izbori na Kosovu

Bahri Cani
23. maj 2017

Vlada premijera Isa Mustafe je pala na zahtjev opozicije, ali ju je srušio koalicioni partner - Demokratska partija Kosova. Predsjednik Hašim Tači je raspustio parlament i raspisao vanredne izbore za 11. juni.

https://p.dw.com/p/2dOIm
Kosovo Parlament macht Weg für Sondertribunal frei
Foto: picture-alliance/AP Photo/V. Kryeziu

Za sada je samo jedno potpuno izvjesno: Kosovo će nakon izbora 11. juna dobiti novog premijera, pošto se dosadašnji prvi čovjek izvršne vlasti Isa Mustafa odrekao kandidature za to mjesto. Najveća i najmoćnija partija na Kosovu, Demokratska partija Kosova (DPK), koju je nakon izbora Hašima Tačija na mjesto predsjednika Kosova preuzeo sadašnji predsjednik parlamenta Kadri Veselji, na opšte iznenađenje je bukvalno na samo pola sata prije isteka zakonskog roka, napravila dogovor o predizbornoj koaliciji sa Alijansom za Budućnost Kosova Ramuša Haradinaja, pokretom Nisma Fatmira Ljimaja i desetak ostalih manjih partija. Ono što je još više iznenadilo javnost jeste da je Veselji, potpuno neočekivano digao ruke i od kandidature za mjesto premijera.

On će predvoditi izbornu listu, ali je kandidat ove koalicije za mesto premijera, Ramuš Haradinaj, koga Srbija i dalje krivi za ratne zločine tokom i nakon rata na Kosovu 1999. godine. Srbija i dalje traži njegovo izručenje. Haradinaj je na zahtjev Srbije čak i pritvoren u francuskom gradiću Kolmaru 4. januara ove godine, ali ga je tamošnji sud pustio na slobodu 28. aprila. Ovo hapšenje je njemu svakako diglo rejting među kosovskim glasačima, pošto se tamo Haradinaj smatra jednim od najvećih boraca za slobodu.

"Ratni" i "mirovni" blok

Veselji, Haradinaj i Ljimaj (sa ostalim manjim partijama) su tako napravili takozvani "ratni blok". Oni se svrstavaju među najpoznatije vođe Oslobodilačke vojske Kosova. Reklo bi se "prirodna" koalicija, ali ju je malo ko zaista i očekivao, kada se pogleda prošlost odnosa ovih partija. DPK je u proteklom mandatu bila u koaliciji sa Demokratskim savezom Kosova Ise Mustafe, dok su Haradinaj i Ljimaj bili u opoziciji i među najljućim kritičarima Vlade. Odnosi između Veseljija, Haradinaja i Ljimaja nisu bili dobri - politički niti privatno. Fatmir Ljimaj je nekada i sam bio u DPK ali je ovu partiju napustio upravo zbog dolaska Kadrija Veseljija na njeno čelo. Zajedno je sa nekadašnjim portparolom OVK Jakupom Krasnićijem osnovao novu partiju - Pokret Nisma.

Kosovo's former Prime Minister Ramush Haradinaj freigesprochen
Ramuš HaradinajFoto: Getty Images/AFP/S. Bozon

Očigledno je međutim da su Veselji, Haradinaj, Ljimaj i ostali procijenili da jedino tako mogu da osvoje najviše glasova i da obezbijede mjesto mandatara nove vlade, pošto je lider DSK Isa Mustafa, prethodno napravio dil o predizbornoj koaliciji (mnogi kažu takozvani "mirovni blok") sa partijom Alijansa Novo Kosovo (AKR)  jednog od najbogatijih Albanaca (neki kažu i najbogatijeg) Behdžetom Pacolijem. Mustafa se čak odrekao i ponovne kandidature za mjesto premijera i to mjesto ustupio njegovom dosadašnjem ministru finansija, Avdulahu Hotiju. Mnogi analitičari kažu da je najveća preporuka Hotija (sem doktorske titule i nespornog naučnog znanja) to što je vrlo lojalan sljedbenik Ise Mustafe.

Aljbin Kurti i Vetevendosje

Treći kandidat za premijera Kosova je lider pokreta Vetvendosje (Samoopredeljenje), Aljbin Kurti, poznat po otvorenom angažovanju za ujedinjenje Kosova i Albanije. Ova partija je vodila intenzivne razgovore i sa DSK ali i Pacolijem o mogućoj predizbornoj koaliciji. Insajderi međutim kažu da je Kurti imao prevelike zahtjeve i zato nijedna od tih stranaka nije prihvatila da bude uđe u koaliciju sa njim. Tako da je Vetvendosje odlučio da samostalno ide na izbore. Aljbin Kurti je u nedjelju (21.05.) predstavio svoje kandidate i svoj politički program koji bi slijedio na funkciji premijera, gdje se najviše pažnje posvećuje teškom ekonomskom stanju na Kosovu.

Albin Kurti
Albin KurtiFoto: picture-alliance/dpa/A. Xhemaj

Indikativno je međutim da Kurti ne govori o državi Kosovo, nego o Republici, što je podgrijelo debatu o tome da ovaj pokret uopšte ne priznaje državu Kosovo, nego tvrdokorno smatra da Kosovo i Albanija treba da budu jedna država. Skoro je potpuno izvjesno da će jedna od te dvije koalicije ili pokret Vetvendosje da osvoji najveći broj glasova i da će jedan od te trojice: Haradinaj, Kurti ili Hoti da bude novi premijer Kosova. Kosovski parlament broji 120 poslaničkih mjesta, za koje se nadmeću 5 koalicija, 19 političkih partija i dvije građanske inicijative.

Srbi i ostale menjine

Kosovski Ustav predviđa i takozvanu "pozitivnu diskriminaciju", koja manjinama garantuje najmanje deset poslaničkih mandata - pet Srbima i pet ostalim predstavnicima manjina. Što se srpskih partija tiče: one su rijetko kada bile tako podijeljene kao pred ove izbore. Dosadašnja "Srpska Lista" je sada podijeljena na nekoliko partija, tako da će se i tu voditi žestoka borba za svaki glas. Za ove izbore su se prijavile četiri srpske političke partije i dvije koalicije. Svoje poslanike u parlamentu će "po ključu" svakako imati i Bošnjaci, Turci, Romi, Aškalije... Ustav Kosova takođe predviđa da poslanici manjina moraju da budu u Vladi Kosova, što znači da će oni morati da sjede u istom kabinetu sa Haradinajem, Kurtijem ili Hotijem.

Avdullah Hoti
Avdullah HotiFoto: DW

Izborne liste su već predate ali neke partije još uvijek nisu potvrdile sva imena i redosljed kandidata. Izvjesno je međutim da u skoro svim velikim partijama (sem u pokretu Vetvednosje, jer na izbore izlazi samostalno) koje su napravile koalicije, ima puno nezadovoljnih, jer su mnogi zbog žestoke konkurencije ostali van lista. Predstavnici međunarodne zajednice zahtijevaju da na listama ne budu osobe za koje se sumnja da su umiješane u korupcionaške i kriminalne afere, ali je to samo djelimično ispoštovano. DPK je u tom pogledu bila najdosljednija, jer je precrtala dosta poslanika i funkcionera koji su pominjani u korupcionaškim aferama. Neki kosovski analitičari za Dojče Vele kažu da glasači moraju da kazne sve političke partije, koje nisu sa lista izbacile osumnjičene za korupciju, tako što tim partijama jednostrano neće dati glas. Ali, to je vrlo slaba utjeha, pošto je glasačima u jeku predizborne kampanje prilično teško da prepoznaju ko se zaista ogrezao o kriminal.

Pročešljavanje listi

Uočljivo je međutim da na listama nema nekih osoba za koje se polujavno šuška(lo) da bi mogli da budu na listi Specijalnog suda za zločine OVK, koji bi u Hagu ove godine trebalo da otvori prve optužnice. Te informacije je trenutno nemoguće potvrditi, ali je izvjesno da na listama nema nekih od nekadašnjih komandanata ili čelnika OVK, čija su imena pominjana kao "interesantna" za ovaj sud. Na listama nisu Agim Čeku, Azem Sylja, Šukri Buja...

Naim Rashiti
Naim RashitiFoto: International Crisis Group

Ali su na listama DPK i ostalih partija ostala neka imena za koje se takođe šuška(lo) da bi mogli biti optuženi (potput Haradinaja, Veseljia, Ljimaja...) tako da faktor "Specijajni sud" ne može da se uzme kao odlučujući u određivanju kandidata za poslanike. Uostalom, i u Specijalnom sudu tvrde da oni za sada nemaju nikakvu zvaničnu informaciju ko bi mogao biti optužen za ratne zločine. Ipak, procjenjuje se da će ovaj sud biti spreman za početak rada sredinom juna.

Problemi sa glasačkim listama

Glasačke liste nisu (barem do sada) očišćene do kraja. Kosovo ima zvanično oko 1,7 miliona stanovnika ali 1,9 miliona glasača! U Centralnoj izbornoj komisiji kažu da je to zbog toga što su na listama ostali i građani Kosova koji žive u insotranstvu, ali i iseljeni Srbi sa Kosova. CIK je nedavno potpisala ugovor i sa predstavnicima Evropske unije na Kosovu, koja će za ove izbore poslati stotinjak posmatrača.

Zbog predizbornih koalicija i žestoke borbe za vlast, za ove izbore vlada veće interesovanje nego za pretnodne. Sasvim je izvjesno da će Kosovo da dobije novog premijera, ali izazovi i problemi ostaju oni stari: teško ekonomsko stanje, demarkacija granice sa Crnom Gorom, stvaranje Zajednice srpskih opština, dijalog sa Beogradom, izručenje optuženih za ratne zločine, borba protiv korupcije i kriminala, stvaranje uslova za liberalizaciju viza...