Euro Kommentar

Supruga francuskog predsjednika se ponadala da će njen suprug Nikola Sarkozi biti pored nje u trenutku kada se rodi njihova prva zajednička kćerka. Ali, bila je razočarana. Francuski predsjednik je morao na hitan sastanak u Frankfurt na kojem se razgovaralo o spasavanju prezaduženih zemalja, dok je njegova supruga ležala u porođajnim mukama. Nijedan otac koji dobija dijete ne ostavlja svoju ženu samu ako to nije prijeko potrebno. A to što je uradio Nikola Sarkozi pokazuje koliko je zapravo opasna situacija u evro-zoni.

Jer, očigledno je da četiri dana prije samita EU u Briselu, sa apsurdno velikim očekivanjima, postoje još uvijek duboka razmimoilaženja u mišljenjima dvije ključne zemlje EU - Njemačke i Francuske. Dok Njemačka traži komplikovanu konstrukciju osiguranja evropskog fonda, dotle bi Francuska očito htjela u sve to da uključi i Evropsku centralnu banku i podstakne je da praktično štampa novac.

Poslanici gunđaju

Francuskoj je potreban novac iz Fonda za spas evra kako bi stabilizovala sopstvene banke. Jer, ako Sarkozi podrži banke iz državnog budžeta moglo bi se dogoditi da u sred predsjedničke izborne kampanje Francuska izgubi svoju izuzetno dobru kreditnu sposobnost koju su rejting agencije ove nedjelje ocijenile sa "AAA". A to bi dovelo do potpunog kolapsa kompletnog projekta Proširenog fonda za spasavanje evra (EFSF). Onda bi to Njemačku opteretilo još više.

A zbog toga što je mnogo toga nejasno, njemački ministar finansija Volfgang Šojble još uvijek nije saopštio Bundestagu kako će funkcionisati Prošireni paket za spasavanje evra i kako će se obezbijediti potrebna suma. Ni u izvještaju dostavljenom u noći sa srijede na četvrtak to takođe nije bilo objašnjeno. Ali nadležni odbor Bundestaga mora da da zeleno svjetlo, prije nego što Angela Merkel to odobri na samitu EU. Razumljivo je stoga zašto poslanici gunđaju. Jer, kada je Bundestag prije tri nedjelje izglasao Prošireni paket za spas evra, nije bilo govora o tome da će volumen paketa možda iznositi do dva biliona evra.

Ovakve nezamislive sume bi trebalo da impresioniraju finansijska tržišta. Investitori se već raduju jer na tržištu ima ponovo "jeftinog novca". Novi žetoni za kazino. Ali, osnovni problemi dužničke krize neće biti riješeni na taj način. Naprotiv, državama koje grcaju u dugovima se takoreći obećavaju novi krediti. A visinu kamata koje treba da se plate za svo to zadovoljstvo, niko još u ovom trenutku ne može ni da predvidi.

Dobijanje na vremenu

A banke? Za reprogramiranje grčkog duga kao i stabilizaciju banaka, što prvo treba preduzeti, nema još adekvatnog rješenja. Tako će velike multinacionalne poslovne banke, kao i šef Dojče banke Jozef Akerman, morati da u Briselu tokom intenzivnih pregovora brane svoje kuće od djelimične nacionalizacije. Akerman sam kaže da Prošireni paket pomoći neće donijeti rješenje već će se tako samo dobiti na vremenu.

Istovremeno Sjedinjene Američke Države, zemlje u ubrzanom industrijskom razvoju, kao i, na primjer, predsjednik Svjetske banke Robert Zolik i dalje vrše pritisak na Evropu. Oni narednog vikenda konačno žele da vide olakšanje. Ako bi se šefovi država i vlada dogovorili to bi bio veliki uspjeh, kako politički tako i finanijski. Nejasno je takođe šta znače izmjene i dopune (Lisabonskog) ugovora, koje je naznačila njemačka kancelarka Merkel, za Evropsku uniju: slanje specijalnih komesara koji će nadgledati situaciju u prezaduženim zemljama, istinska ekonomska vlada evro-zone?

Jasno je samo da će Karla Bruni i narednih dana biti bez svog supruga Nikole Sarkozija. Jer, narednih dana se odlučuje i o Francuskoj i o Evropi i ide se na sve ili ništa.

Autor: Bernd Rigert; priredio: Svetozar Savić

Odgovorna urednica: Marina Martinović