Vezana trgovina: MAP za glas u Vijeću sigurnosti?

Nakon niza neuspješnih političkih pregovora, velike sile se ponovo okreću Balkanu, odnosno BiH. U novoj diplomatskoj ofanzivi, koja se ovoga puta odvija van bh. političkih cenatara moći, najznačajniju posredničku ulogu ima Turska.

Politikolog i direktor Centra za međunarodne odnose u Banjaluci Miloš Šolaja kaže da je Turska, kao 17-ta ekonomska sila svijeta, višestruko motivirana za obnovu i jačanje svog političkog uticaja na Balkanu.

"Veoma bitan interes Turske je da se teritorijalno poveže sa Evropskom unijom, jer svi teritorijalni kopneni putevi za Evropsku uniju iz Turske vode preko jugoistoka Evrope", kaže Šolaja.

Turska zadužena za pozitivne promjene na Balkanu

Politički komentator Vlastimir Mijović smatra da je Turska, kao pouzdan saveznik Sjedinjenih Država, "zadužena" da u ime američke diplomatije pokrene pozitivne političke procese u ovom dijelu Evrope, a početak tih procesa ozvaničen je istanbulskom deklaracijom.

Prema Mijoviću, potpisnici deklaracije, Haris Silajdžić i Boris Tadić imaju i konkretna zaduženja. Dok se od Silajdžića očekuje pozitivna promjena odnosa prema Srbiji, Tadić bi, na nagovor ekonomski moćne Turske, trebalo da utiče na politiku bosanskih Srba.

"Glavni zadatak Srbije, na šta se Tadić možda i obavezao, jeste da urazumi, odnosno pripitomi politiku Milorada Dodika koji je glavni negativac na ovom području jer se pokazalo da ni Evropa ni Amerika nemaju diplomatskog lijeka za premijera RS-a", kaže Mijović.

Svaki je glas bitan u Vijeću sigurnosti

Turska je lobirala i da BiH dobije MAP, o čemu su konačnu odluku donijele Sjedinjene države. Mijović ističe da se pri tome nije procjenjivalo da li je BiH ispunila sve uslove, već može li ova zemlja biti politički korisna u velikim svjetskim odmjeravanjima.

U igri je, kaže Mijović, eventualno glasanje u Vijeću sigurnosti o uvođenju sankcija Iranu. "Mislim da je to dio paketa MAP, odnosno dio zakulisne politike i nagle odluke ministara NATO-a da, makar i uslovno, BiH puste u predvorje najjačeg vojnopolitičkog saveza u današnjem svijetu", kaže Mijović.

Direktor Centra za međunarodne odnose Miloš Šolaja smatra da ne bi trebalo potcjenjivati glas BiH u Vijeću sigurnosti, jer "ima situacija kada su velikim državama bitni i glasovi malih".

Silajdžićev odgovor Mottakiu

"Svaki glas je jako bitan, a naročito ako ste jedan od petnaestorice u Vijeću sigurnosti. U tom smislu se i MAP može smatrati kao jedna pomirljivost. To je dakle jedna od posljedica nestalnog članstva BiH u Vijeću sigurnosti UN-a", kaže Šolaja.

BiH je dobila MAP uoči posjete iranskog ministra vanjskih poslova Manouchehra Mottakia Sarajevu, koji je lobirao za bh. glas protiv sankcija Iranu u Vijeću sigurnosti.

Prema Silajdžićevom odgovoru, može se zaključiti da se BiH u tom smislu već opredijelila. U saopćenju nakon susreta sa ministrom Mottakiem se navodi: "Strateški cilj BiH je članstvo u NATO-u i Evropskoj uniji, a BiH mora voditi računa o svojim strateškim interesima".

Autor: Samir Huseinović

Odg. ur.: Z. Arbutina