„Više od Tita i ćevapčića“

Prema navodima njemačkog lista "Kreis-Anzeiger", manifestacije pod zajedničkim nazivom „Više od Tita i ćevapčića“, koje će se u vidu različitih izlaganja, zatim susreta, ekskurzija, i prikazivanja filmova održati od 19. januara do 9. februara, organizira Justus-Liebig univerzitet u njemačkom gradu Giessenu. List o tome piše:

„Prelijepe plaže, zatim specijaliteti kao ćevapčići i šljivovica s jedne, te na brutalan način vođeni ratovi između kasnijih država nasljednica kao što su Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Kosovo s druge strane. O bivšoj Jugoslaviji se izvan njenih granica znalo relativno malo toga. Zbog toga će u središtu manifestacije biti osvrt na progresivan razvoj do kojeg je u bivšoj Jugoslaviji došlo prije 1990. godine i to u oblasti kulture i nauke. No, kako kažu eksperti za jugo-istočnu Evropu pri Institutu u Giessenu, profesor Markus Koller i njegova saradnica Claudia Lichnofsky, koji su ujedno i koncipirali ovaj projekat, javnost će također imati priliku i da se upozna sa pojedinim – kako prenosi list - napetim zbivanjima iz perioda socijalizma te sa posljedicama ratova do kojih je došlo u 90-tim godinama“.

Građani bivše Jugoslavije su mogli da putuju svuda

Profesor Markus Koller navodi da je nedovoljno izvještavanje medija o tom regionu jedan od razloga zbog čega se o bivšoj Jugoslaviji, za razliku od drugih zemalja istočne Evrope koje su nastale nakon pada željezne zavjese, znalo malo toga.

List „Kreis-Anzeiger“ o tome piše: „Ko bi vjerovao da je za vrijeme bivšeg predsjednika Tita, te nešto kasnije i za vrijeme Slobodana Miloševića postojao jedan veoma aktivan studentski protestni pokret te subkultura u rasponu od Punka pa do „New Wavea“ - dakle „Novog talasa“. Ta tema će također biti prisutna na manifestaciji. Inače, kako kaže Claudia Lichnofsky, činjenica „da su ljudi bivše Jugoslavije sa svojim pasošima mogli da putuju bilo gdje u inostranstvo, dakle znatno više nego oni koji su živjeli u drugim zemljama istočnog bloka, govori o tome da su zapadne kulture tamo imale veliki uticaj“. Na skupu će biti riječi i o manjima regiona kao što su Romi, Aškali i Egipćani sa Kosova, kako ih još nazivaju i putujući narodi. „Oni su se – kako kaže profesor Koller – našli na meti nacionalista i bili su nakon rata konfrontirani sa optužbama za kolaboraciju“. Od ostalih tema, biće riječi o posljedicama silovanja za vrijeme rata – kao što je to prikazano u filmu „Esmina tajna“, odnosno „Grbavica“, koji je nagrađen na „Berlinaleu“ – te o etničkim napetostima između narodnih grupacija, odnosno o ulozi religije u jeziku“, piše, pored ostalog, njemački list „Kreis-Anzeiger“.

Autor: S. Tanović

Odg. urednik: Z. Arbutina