Vijeće Europe ubuduće želi veću ulogu u borbi protiv terorizma

Dok je njemački kancelar Gerhard Schröder od Vijeća Europe zatražio da se više okrene pitanjima budućnosti, poput biomedicini i biotehnologiji te slobodi medija i izražavanja, luxemburški premijer Jean-Claude Juncker nastojao je minimirati nesuglasice i kritike koje su se pojavile na relaciji Europske Unije i Vijeća Europe, navodeći primjer iz svoje mladosti:

„Još kao student u Strassbourgu uvijek sam pratio rad parlamentarne skupštine Vijeća Europe kao i što to i danas činim. Kada pripremam govore tada se prepuštam inspiraciji izvještajima Vijeća Europe koji predstavljaju izvanredne izvore nadahnuća“, poručuje Juncker. Predsjedavajući OESS-a, slovenski ministar vanjskih poslova, Dimitrij Rupel, je pak naglasio kako Vijeće Europe i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju imaju slične ciljeve, pa da bi se i njihovo partnerstvo moralo temeljiti na skupu zajedničkih vrijednosti.

Treći sastanak na vrhu predstavnika 46 zemalja članica Vijeća Europe rezultirao je potpisivanjem triju konvencija o borbi protiv terorizma, organiziranog kriminala i pranja novca. Na skupu je predstavljen i plan za daljnje korake rada Vijeća Europe te se očekuje usvajanje akcijskog plana. U dodatnom protokolu o europskoj konvenciji o ljudskim pravima predviđene su reforme kojima bi se olakšao rad preopterećenog Europskog suda u Strassbourgu. Tekst moraju prihvatiti sve članice, a iz krugova izaslanstava doznaje se da je realno za očekivati da se proces prihvaćanja završi krajem ove godine. Godišnje u Europski sud stiže oko 40.000 tužbi, a suci donose tek nekoliko tisuća presuda godišnje. Bez temeljnih reformi broj tužbi bi se do 2010. godine mogao povećati za četiri puta. Razlog za ovakve prognoze je veliki broj tužbi, posebice iz Rusije, Ukrajine, Poljske i drugih istočnoeuropskih zemalja.

Paralelno summitu Vijeća Europe u Varšavi je održan i europski summit mladih. Oko 100 predstavnika organizacija mladih iz više od 40 europskih zemalja raspravljali su o rasizmu, antisemitizmu i netoleranciji. Među počasnim gostima bio je i osnivač pokreta Solaidarnošć i bivši predsjednik Poljske Lech Walesa.