1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Visoka cijena ilegalnog boravka i rada u inostranstvu

10. juni 2013

Milioni dobro kvalifikovanih žena i muškaraca rade u inostranstvu kao namještenici u domaćinstvima. Cijena takvog života obično je visoka: imaju loše uslove rada i cijeli život žive u ilegali.

https://p.dw.com/p/18mOp
Foto: picture alliance/dpa

Rosi Torres je iz Latinske Amerike i već deset godina bez dozvole boravka živi u Njemačkoj gdje radi ilegalno. Njeno pravo ime je zapravo drugačije, ne želi ga javno reći isto kao ni ime zemlje iz koje dolazi. Po profesiji je topografkinja ali u svojoj domovini nije mogla naći posao. Za finansiranje studija sina i lijekove potrebne starim roditeljima, neophodan joj je novac. Stoga ona svakodnevno čisti u više njemačkih domaćinstava i veliki dio zarađenog novca šalje svojoj porodici.

Prekvalifikovane čistačice

Rosi Torres nije jedinstven slučaj. Mnoge osobe koje rade u njemačkim domaćinstvima su prekvalifikovane, kaže Kyoko Shinozaki. Ova sociologinja iz Japana na Univerzitetu Bochum vrši istraživanja o međunarodnoj migraciji radnika i transnacionalnim porodicama između Evrope i Azije. "Ti ljudi su dobro obrazovani ali u svojim matičnim zemljama ne vide mogućnost napretka. Neki rade u svojoj profesiji ali zarada nije dovoljna da bi održali životni standard srednje klase."

Kao namještenici u njemačkim domaćnstvima oni zarade više nego učitelji ili inžinjeri u svojoj domovini. S obzirom međutim da su troškovi života u Njemačkoj dosta viši, te osobe ovdje vode vrlo jednostavan život, kako bi veće sume novca mogle poslati svojim porodicama, kaže Shinozaki.

Moderne Mägde in Südostasien
Za njegu starih lica često se angažuje radna snaga iz inostranstvaFoto: picture-alliance / dpa

Za one koji trbuhom za kruhom odu u inostranstvo, posebno je važno da obezbijede bolji život narednoj generaciji. Za dobro obrazovanje svoje djece, roditelji su spremni da umanje vrijednost svoje profesije i propuste dio dječijeg odrastanja. O djeci obično brine rodbina ili plaćeni staratelji iz još siromašnijih zemalja. Na taj način nastaju međunarodni lanci za njegu. Tako se naprimjer u Njemačkoj o starim osobama brinu Poljakinje, dok na njihovu djecu u Poljskoj paze Ukrajinke.

Veza preko Skypa

Kroz mobitele, a prije svega internet su se radikalno promijenili kontakti između članova porodica, pogotovo u seoskim regionima. I Rosi Torres skoro svakodnevno preko skypa razgovara sa svojim sinom. Već deset godina ga vidi samo putem ugrađene kamere. S obzirom da u Njemačkoj nema dozvolu boravka, ona se ne usuđuje otići u drugi grad, a de se i ne govori o mogućnosti odlaska u domovinu. Uskoro će sina međutim vidjeti i to ne samo preko kompjuterskog ekrana:

"Završio je fakultet za inžinjera i sada će u Njemačkoj početi master studij i potražiti dobar posao. Onda ćemo nas dvoje ovdje zajedno raditi nekoliko godina i vratiti se kući", kaže Rosi.

Brasilien - Hausangestellte
Mnoge dobrokvalifikovane osobe primorane su raditi u privatnim domaćinstvimaFoto: picture-alliance/RiKa

Crveni tepih na aerodromu

U nekim zemljama stanovnici koji su zbog posla otišli u druge zemlje uživaju veliki ugled. Jedan od razloga je taj što novac koji šalju svojim porodicama ima veliki ekonomski značaj za zemlju. Filipinska država koja već od 1970-tih vodi politiku sistematskog slanja radnika u inostranstvo, slavi ih kao "narodne heroje". "Po povratku u zemlju za te osobe se već na aerdromu bukvalno pripremi crveni tepih," kaže Kyoko Shinozaki.

Tamo međutim gdje rade, skoro da nemaju nikakvih prava. Jedna konvencija koju je inicirala Međunarodna organizacija rada (ILO) trebala bi u dogledno vrijeme namještenicima u domaćinstvima obezbijediti pristojne uslove rada i omogućiti im odgovarajuću platu, godišnji odmor i zdravstveno osiguranje.

Autori: Matilda Jordanova-Duda/Belma Fazlagić-Šestić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić