Tramp pokazuje „klasičnu strategiju diktatora“
4. juli 2020
DW: Profesore Hesle, zapadni svijet postaje lomljiviji. Donald Tramp, transatlantsko zahlađenje odnosa, nemiri u Evropi. Kako Vi to vidite?
Vitorio Hesle: Situacija je postala problematična na način koji nismo smatrali mogućim prije deset godina. Već u mom djelu „Moral i politika" 1997. nalaze se mnoge turobne prognoze. Recimo, da fašizam u svakom trenutku ponovo može da se pojavi. Sada to može da se vidi.
Da li su liberalne demokratije ugrožene?
Velika je nepoznanica šta će da se desi u novembru. Da li će ponovo izabrati Trampa? Prvi put poslije nekoliko mjeseci kod mene se probudila nada da će izgubiti na izborima. Ali ta stvar nije gotova. Tramp ima nevjerovatan instinkt za moć. Prvi veliki skup u prošlu nedjelju je zbog pandemije bio neodgovoran. Ali njemu je potreban kontakt sa masom, sa narodom. To njega dovodi u ekstazu, to masu dovodi u ekstazu. Kao i veliki fašistički diktatori iz dvadesetih i tridesetih godina prošlog vijeka, on ima sposobnost da probudi entuzijazam u masi. Džo Bajden to ni na koji način nema.
Ako opet izaberu Trampa…
…onda će biti mnogo gore u pogledu jedinstva Zapada. Iz Boltonovih zapisa znamo, da Tramp ustvari želi da SAD istupi iz Sjevernoatlanskog pakta. Ako ponovo bude izabran, iskoristiće svaku priliku da ponizi evropske zemlje…U njegovom poimanju svijeta Evropa jedva da igra neku ulogu. U suštini on ima poimanje svijeta jednog mafijaškog bosa, šefa klana koji svijet dijeli na zone uticaja po principu – „ovaj dio je za moje dilere drogom, a drugi je za tebe“. Inače, nema razumijevanja za ustav i podjelu vlasti. Sve to prezire. Zato će biti još mračnije ako bude ponovo izabran.
A ako ga ne izaberu…
…svijet će moći samo da predahne. Jasno je da će zemlja ostati podijeljena. Problemi će ostati. Mentalitet čiji je Tramp izraz, jeste prisutan kod oko 40 odsto Amerikanaca. Tramp nikada nije krio da nije religiozan i da ne vjeruje u tradicionalne religiozne norme. Ali zna da je dobar dio njegovih sljedbenika religiozan. Zato je za vrijeme demonstracija u junu silom prokrčio put do episkopalne crkve u blizini Bijele kuće. To je trebalo da bude uvod u kršenje ustava, pošto je Tramp planirao da angažuje armiju protiv volje američkih federalnih jedinica. Za svoje planove on upotrebljava religiozne ljude. I oni ga biraju.
Da li se Tramp odrekao konsenzusa moderne o podjeli vlasti, liberalnoj demokratiji i slobodi vjeroispovesti, pa sada to provodi?
Da, bez sumnje. To je klasična strategija diktatora. On to ne radi odjednom već u malim koracima. Često ide dva koraka naprijed, pa simbolično jedan nazad. On je napredovao na terenu, a ljudi kažu – pa nije tako strašan. Čuven je Hitlerov „mirovni govor“ iz maja 1933 gdje je rekao da će poštovati narode Evrope. To je takozvana tableta za smirenje. To diktatori po prirodi imaju. Savim je jasno da Tramp prezire ideju podjele vlasti. Srećom, još uvijek živimo u liberalnoj državi sa kompleksnim balansom između demokratije i podjele vlasti. A Tramp bez sumnje pokušava da potkopa podjelu vlasti sa saveznim državama, ali i sa zakonodavnom i pravosudnom granom vlasti.
Bojite li se za američki Ustav?
Ova zemlja zaista ima jedan od najboljih ustava na svijetu. Mnogo inteligencije je uloženo u pitanje kako da se onemogući nastanak tiranije. Možemo do izvjesne mjere vjerovati u to da će ovaj Ustav preživjeti Trampove diktatorske izgrede. Ali i države sa dobrim ustavom mogu da dožive kolaps. Zemlja je u izuzetno opasnom stanju polaraizacije i sve se više dijeli.
Mnogi u Njemačkoj vjeruju da spoljnopolitičko slabljenje Amerike mora dovesti do jačanja Evrope. Da li će to poći za rukom njemačkoj kancelarki Angeli Merkel i francuskom predsjedniku Emanuelu Makronu?
To je teško reći. Nadajmo se da će Francuska i Njemačka opet postati motor evropskog ujedinjenja. Ja sam uvjereni Evropljanin.I to još od djetinjstva. Rođen sam u Italiji. Nadam se da ću doživjeti nešto poput evropske savezne države ili makar snažno ujedinjene, supranacionalne Unije. Međutim, poslije Helmuta Kola je za produbljivanje evropskog ujedinjenja učinjeno malo. Propao je pokušaj donošenja evropskog ustava. U lisabonskom papiru je ponešto od toga spašeno, ali više je zapisano na simboličnom političkom nivou. Na primjer, Ugovor propisuje zajedničku odbranu svake zemlje članice, ali nema zajedničke vojske. Posljednje zaista veliko djelo bilo je uvođenje eura, ali pretpostavka za to je bila izjednačavanje ekonomija. Zato francuski predsjednik i njemačka kancelarka moraju da rade na jakoj ekonomskoj uniji. Ali pravi projekat za mene ostaje projekat odbrambene unije.
Zašto?
Vi u Evropi morate da znate da u Sjedinjenim Američkim Državama snažno opada interesovanje za Evropu. Potpuno je svejedno ko je u Vašingtonu. Amerikanci su odlični biznismeni i znaju da je budućnost u dvadeset i prvom vijeku u pacifičkom prostoru. Tamo živi mnogo više ljudi i posao ide bolje. Zbog toga bi Evropa morala da nauči da se sama brani. To je skupo, preduslov su i određeni mentaliteti. Ali je neophodno.
Prvog jula Njemačka je preuzela predsjedavanje Evropskim savjetom. Angela Merkel je već jednom bila na toj funkciji, 2007. Tada je rekla: „Mi, građanke i građani Evropske unije smo na našu sreću ujedinjeni“. Tu formulaciju je više puta ponavljala. Da li je to epohalna priča ili epizoda?
Od srca se nadam da ostaje epoha, da se radi o početku još veće epohe, snažnijeg evropskog ujedinjenja. Ali to je za sada neizvjesno. Moguće je, ako Tramp pobjedi na izborima, da se ne raspadne samo transatlanska konstrukcija, već i da u Evropi ojačaju centrifugalne snage. Već kada bi gospođu Le Pen izabrali za predsjednicu Francuske, Evropska unija bi jedva imala šansu da preživi. Iskustvo pokazuje da savezi država nisu trajni. Ili se pretvore u saveznu državu ili se raspadnu. Sveto Rimsko Carstvo njemačke Nacije ostaje izuzetak. Ali ono je imalo veoma komplikovanu državnopravnu strukturu. Bilo bi naivno kada bismo mislili da će beskonačno ići ovako bez produbljivanja Unije. Evropska unija se može srušiti kao kula od karata.
Vitorio Hesle (Vittorio Hösle) je rođen 25. juna 1960. U Milanu kao sin Italijanke i Nijemca. U američkoj saveznoj državi Indijani već 20 godina predaje na Univerzitetu Notr dam. Prije toga je predavao na njemačkim i švajcarskim univerzitetima te bio na čelu Istraživačkog instituta za filozofiju u Hanoveru. Član je savjeta „Komiteta za demokratske Ujedinjene nacije“ . Papa Franjo ga je 2013. primio u članstvo Papske akademije društvenih nauka.
Razgovor vodio: Christoph Strack