Vladimir Putin u Grčkoj

U proljeće 2015. godine, na početku Sirizine vlade, bilo je dosta uzbudljivo: premijer Aleksis Cipras je sa evropskim donatorima želio ponovo pregovarati o grčkoj reformskoj politici. Mnogi su u Grčkoj polagali nadu u ruskog predsjednika Putina – bijelog viteza u borbi protiv drugih evropskih zemalja. U aprilu, kratko prije pravoslavnog Uskrsa, Cipras je u Kremlju posjetio ruskog predsjednika. Nakon sastanka se branio od optužbi da evropskim partnerima želi okrenuti leđa zbog posebnih odnosa sa Rusijom.

„Kao suverena zemlja EU u potpunosti poštujemo sve potpisane ugovore. Međutim, ti ugovori ne isključuju mogućnost da održavamo veze sa zemljama na istoku“, izjavio je Cipras.

„Cipras je želio poslati jasan signal da Grčka ima i geopolitičku ulogu“, kaže Thanos Dokos, direktor Naučnog instituta Eliamep. On smatra da to nije bilo uvjerljivo. Međutim, još iluzornija je bila nada u ruski novac. „Neki ljudi u Sirizi su vjerovali da bi Rusija mogla poslužiti kao alternativni izvor finansiranja Grčke. Međutim, to vjerovanje se brzo raspršilo. Oni su morali znati da Rusija ni Kipru 2013. godine nije pružila finansijsku pomoć. Kipru je trebalo daleko manje para nego Grčkoj“.

Privredni odnosi prije svega

Prije polaska u Grčku se ruski predsjednik sastao i sa premijerom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Više od godinu dana kasnije su se stvari izgradile. Grčko-ruski odnosi su sada više pragmatični i prije svega se radi o poslovanju. Ruski predsjednik u Grčku dolazi u pratnji privredne delegacije. Već kod prvog susreta sa Ciprasom će biti riječi o ruskim investicijama u Grčkoj. Putin navodi stvari koje zanimaju ruske firme: „ Da li imamo interes investirati u Grčkoj? Da. Prije svega u oblasti infrastrukturnih projekata. To su luke, aerodromi, naftovodi. Međutim, ne samo to. Spremni smo i dalje sarađati u oblasti proizvodnje i isporuci energije“.

Rezultat posjete bi mogao biti da ruski poduzetnici kupe dio grčkih državnih preduzeća. Tako recimo u Moskvi postoji interes za grčkom željeznicom ili lukom u Solunu. Cipras i Putin su prošle godine potpisali ugovor o saradnji kada je riječ o turskom naftovodu koji bi preko Turske i Grčke vodio do Italije. Međutim, projekat je trenutno zamrznut nakon što su se dramatično pogoršali odnosi između Rusije i Turske. Politolog Thanos Dokos kaže da se tokom susreta neće zaobići ni važni politički signali: „Obje strane žele biti pragmatične. One sarađuju na različitim poljima. Atina bi rado izgradila most između Evrope i Rusije i pomogla u poboljšanju odnosa. Naravno, ne kao glavni akter“.

I religija igra važnu ulogu

Nakon razgovora sa premijerom Ciprasom i predsjednikom Pavlopulosom, Putin putuje na brdo Athos na sjeveru Grčke. Tamo će u subotu (28.5.2016) učestvovati u obilježavanju 1.000 godišnjeg postojanja ruskog manastira Agios Panteleimon. Za Putina su važne fotografije koje će obići svijet za vrijeme njegove posjete tradicionalnom „Rusikonu“.

„Ta vjerska diplomatija ima zanimljivu pozadinu. Religija u ruskoj politici ponovo ima važnu ulogu. Međutim, postoji konkurencija između pravoslavnih patrijarha iz Moskve i Konstantinopolja. To je veoma osjetljivo piranje. Rusija veoma uspješno igra s vjerskim kartama“, kaže politolog Dokos.

Zajednička istorija je veoma prisutna u grčko-ruskim odnosima. Međutim, godinu i po dana otkako je na vlasti Siriza, jasno je da je veza sa Zapadom, EU i NATO-savezom, i dalje veoma jaka.