Vojska izvela državni udar u Mijanmaru

Uz de facto šeficu vlade Aung San Suu Kyi u ponedjeljak ujutro je uhićen i predsjednik države Win Myint i drugi utjecajni članovi vladajuće stranke, objavio je jedan vladin glasnogovornik. On je pozvao narod da sačuva mir.

Vojska je najavila nove izbore nakon jednogodišnjeg izvanrednog stanja. Predaja vlasti će uslijediti nakon „slobodnih i fer općih izbora", objavila je vojska preko Facebooka. „Uspostavit ćemo stvarni višestranački sustav", rečeno je dalje u priopćenju vojske.

„Poručio bih našim ljudima da ne reagiraju ishitreno i želim da se ponašaju u skladu sa zakonom", dodao je glasnogovornik vladajuće Nacionalne lige za demokraciju (NLD). I on očekuje da će ga vojska uhititi.

Aung San Suu Kyi je po navodima vladajuće stranke NLD pozvala na prosvjede protiv državnog udara. „Mjere koje poduzima vojska su mjere za povratak zemlje u diktaturu", stoji u priopćenju Suu Kyi. „Molim usrdno ljude da to ne prihvate i da svim srcem prosvjeduju protiv vojnog državnog udara."

Veliki izborni pobjednik, a ipak ovisan o vojsci

Vojska je proglasila izvanredno stanje. Civilnom vodstvu je oduzeta vlast, objavila je vojna televizija u ponedjeljak ujutro. Očevici javljaju da po ulicama najvećega grada u zemlji Rangoona prolaze vojna vozila, da su telefonske veze prekinute, da povremeno ne funkcionira ni Internet ni mobilni telefoni. Državna televizija MRTV objavila je na Facebooku da zbog tehničkih problema više ne može emitirati.

Na parlamentarnim izborima održanim u studenom 2020. u toj zemlji s 50 milijuna stanovnika uvjerljivu pobjedu ostvarila je stranka NLD. Vojska je, međutim, tvrdila da se radilo o izbornoj prijevari, a glavni zapovjednik Min Aung Hlaing je već prijetio da će Ustav staviti izvan snage, ako ga se ne bude pridržavalo. Ali, još u subotu je vojska nastojala otkloniti sva nagađanja o pripremi državnog udara. To se može smatrati reakcijom na izjave glavnog tajnika UN-a Antonia Guterresa i čelnika nekih zapadnih država koji su izrazili zabrinutost zbog stanja u Mijanmaru. 

Dobitnica Nobelove nagrade za mir Aung San Suu Kyi i njezina stranka NLD su prema službenim navodima na parlamentarnim izborima osvojili apsolutnu većinu s više od 70 posto glasova. Ali, Suu Kyi je ipak ovisila o suradnji s vojskom. Za vojsku je rezervirana četvrtina sjedišta u parlamentu. Tako predviđa ustav iz 2008. koji je napisala vojna hunta. Ona je tako htjela osigurati da ne izgubi vlast ni nakon pokretanja demokratskih reformi.

Zbog druge odredbe Suu Kyi ne može postati predsjednica nego vlada kao de facto šefica vlade. Bez vojske nije moguća ni promjena ustava. A vojska kontrolira i najvažnija ministarstva.

Suu Kyi je tijekom višedesetljetne vojne diktature provela 15 godina u kućnom pritvoru. Ali, bivša ikona borbe za slobodu u međuvremenu je osporavana i na međunarodnoj razini. Obećane demokratske reforme u toj zemlji s jakim budističkim utjecajem nisu provedene, a i sama Suu Kyi sve više pokazuje autoritarni stil vladanja. Suu Kyi je kritizirana i zbog državne diskriminacije Rohindža i šutnje u vezi s nasiljem nad tom muslimanskom manjinom.

Jasne riječi iz inozemstva

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres je osudio uhićenje de facto šefice vlade i drugih vodećih političara. Time je zadan „težak udarac" demokratskom reformskom procesu u toj zemlji, izjavio je glasnogovornik glavnog tajnika Stephane Dujarric u glavnom sjedištu UN-a u New Yorku. Apelirao je na vojsku u Mijanmaru da poštuje ishod parlamentarnih izbora provedenih u studenom i drži se „demokratskih normi". 

Američki predsjednik Joe Biden informiran je o uhićenju Suu Kyi, priopćila je vlada u Washingtonu. „Sjedinjene Države odbacuju svaki pokušaj promjene rezultata najnovijih izbora i sprječavanja demokratskog prijenosa vlasti u Mijanmaru i postupit će protiv odgovornih ako ti koraci ne budu poništeni", objavila je Bijela kuća. Američki ministar vanjskih poslova Antony Blinken zahtijevao je da se odmah na slobodu pusti članove vlade.

EU zahtijeva puštanje na slobodu

I Europska unija je osudila vojni državni udar i zahtijevala da se uhićeni politički dužnosnici odmah puste na slobodu. Rezultati izbora se moraju poštivati, izjavili su povjerenik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell i predsjednik europskog vijeća Charles Michel Borrell je najavio potporu stanovništvu Mijanmara. „Mijanmarski narod želi demokraciju. EU je na njegovoj strani", napisao je Borrell.

Njemački savezni ministar vanjskih poslova Heiko Maas (SPD) oštro je osudio vojni državni udar u Mijanmaru i zahtijevao neodgodivo puštanje na slobodu uhićenih. „Vojnim djelovanjem se na kocku stavlja dosad postignuti napredak na putu demokratske promjene u Mijanmaru", izjavio je Maas u Berlinu. Vojska mora poštivati demokratsku volju pučanstva, priznati rezultate izbora od 8. studenoga 2020. i ponovo dopustiti rad ustavnih institucija, rekao je Maas.

Britanski ministar vanjskih poslova Dominic Raab je na Twiteru objavio: „Velika Britanija osuđuje izvanredno stanje u Mijanmaru i protuzakonito uhićenje predstavnika civilne vlade i pučanstva od strane vojske." Volja naroda Mijanmara se mora poštivati, kaže on.

I australska vlada je ponovo izrazila „krajnju zabrinutost zbog vijesti da mijanmarska vojska ponovo pokušava preuzeti kontrolu nad Mijanmarom" i zahtijevala neodgodivo puštanje na slobodu protuzakonito uhićenih narodnih predstavnika. Japan je priopćio da prati situaciju i da zasad nema planova za evakuaciju japanskih državljana iz Mijanmara.

rb/ust (afp, ap, dpa, rtr)

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android