"Wikileaks je mrtav!"

"Došlo je do onoga čega su se kritičari Wikileaksa oduvijek plašili: svih 251.000 depeša iz veleposlanstava SAD-a je nekontrolirano dospjela u javnost - sa svim imenima onih koji se navode i imenima informanata", piše Die Welt u svome tiskanom izdanju od petka, 2. rujna 2011. Ovaj list dalje pojašnjava da zbog toga "neki ne samo da će izgubiti posao, nego bi te informacije u represivnim državama ili kriznim regijama mogle dovesti do toga da informanti i kritičari režima završe u zatvoru ili čak budu u životnoj opasnosti. To je poput nuklearne katastrofe za još mladu branšu Leak-webstranica."

Komentator Die Welta Frank Schmiechen čak tvrdi u komentaru: "Wikileaks je mrtav." U komentaru se navodi da je tvorac Wikileaksa Julian Assange izdao svoju vlastitu ideju te se pojašnjava: "Princip Wikileaksa je mrtav. Julian Assange ga je stvorio - i sada ga je konačno uništio spojem šlamperaja i samoprecjenjivanja. Assange je ustvari htio biti veliki otkrivač. Jamac za slobodu informacija u dobi interneta."

Opravdane sumnje u Assangeove namjere

"Sumnji u plemenite motive Juliana Assange je bilo od početka. Opisivan je kao umišljen i megaloman. Sada se potvrđuje da su te sumnje bile i više nego opravdane. Digitalni podaci imaju svojstvo da se nekontrolirano umnožavaju. Upravo kad je riječ o delikatnim informacijama potreban je najveći oprez kako ne bi dospjele u pogrešne ruke i time ugrozile neke ljude. Kad se promotri kako su nehajno depeše stavljene na raspolaganje u mrežu, uvidi se da je Assangeu posljednja bila na umu sigurnost ljudi koji su mu se povjerili. Najdragocjenije dobro njegovoga poduhvata je prezreo, pa čak izdao i doveo u smrtonosnu opasnost. Zato se radije brinuo za svoj mini rat s bivšim uposlenicima. Ubuduće će gotovo nemoguće biti pronaći nekoga tko će sebe i svoje podatke povjeriti nekom portalu koji otkriva. Princip Wikileaksa, koji je trebao počivati na tome povjerenju, je uništen od svoga osnivača." - stoji u komentaru Die Welta.

Grčka dužnička tragedija "izvan kontrole"

Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) se osvrće na Grčku i domino-efekt koji je u Europi izazvala dužnička kriza u ovoj zemlji. "Grčka nije Portugal ili Irska, nije ni Španjolska a ni i Italija. Ali je Grčka bila prva zemlja eurozone koja više nije bila u stanju da sama podmiri svoje dugove; bila je to prva domino pločica koja se srušila i sa sobom povukla druge euro-zemlje. U travnju 2010. je grčka  vlada zatražila pomoć - noćna mora je započela. Srušila se jedna domino pločica za drugom", navodi FAZ rezimirajući dalje dužničku katastrofu:

"Prvi dio grčke tragedije, da država ne može više plaćati, je toliko dugo nijekan, koliko se radi na legendi da samo još više novca može okončati domino igru. Tek ovoga ljeta su spasioci Europljani priznali: Grčka je bankrot. A sada Grčka nanovo promašuje svoje ciljeve štednje. Državni izdaci se snažno povisuju, a prihodi se čak smanjuju. Državni dugovi su 'izvan kontrole', priznao je sada grčki parlament.

Kada će se zajednica suočiti s drugim dijelom grčke istine, koja je još oštrija? Javna služba i privatni sektor nisu u stanju biti konkurentni, zbog čega 'milijarde za spas' nestaju u grčkom buretu bez dna.

Dok parlamentarci u eurozemljama razbijaju glavu o tome kako još uvijek ustrajati na svome proračunskom pravu, svakodnevno se preko Europske središnje banke i drugih jednostranih kompenzacijskih trgovanja sve više dugova premješta iz privatnih u javne ruke. Igra banaka se zove domino; ona je tek onda završena kad padne i posljednja pločica." - zaključuje se u komentaru FAZ-a.   

 

Priredila: Marina Martinović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić