Zašto je Kina sklona prirodnim katastrofama?

„Gotovo da nema oblasti u Kini koja nije ugrožena nekom prirodnom katastrofom“, kaže Peter Hepe, šef odjeljenja za istraživanje geoloških rizika u velikom svjetskom osiguravajućem društvu MunikRe, bivšem Minhener Riku.

Četiri od deset najtežih zemljotresa od 1900. godine dogodili su se, prema rezultatima studije tog društva, u Kini, a najveći zemljotres bio je u Sečuanu, u maju 2008. godine. U njemu je život izgubilo više od 80.000 ljudi, a nastala je materijalna šteta u vrijednosti od 85 milijardi dolara.

Za razliku od zemljotresa, druge katastrofe, kao što su oluje ili poplave, prouzrokovane su kretanjem atmosfere. Prema ocjeni Petera Hepea, promjena klime podstiče takve opasnosti: „Slobodno možemo reći da promjena klime dovodi do sve većih ekstrema. Tamo gdje ima relativno malo padavina, naročito u suptropskim oblastima, biće ih još manje, dok će ih biti sve više tamo gdje ih je danas ionako mnogo. Upravo takav razvoj situacije uočavamo u Kini, u nekim regionima u kojima smo konstatovali ekstremne suše“.

More raste, a kopno se spušta

Peter Hepe pojašnjava da se na sjeveru, unutrašnjosti i na jugozapadu zemlje sve češće pojavljuje suša, dok priobalni regioni imaju drugačije probleme, pošto se povećava nivo mora, što je takođe izazvano promjenom klime. Prema rezultatima najnovijih studija, doći će do porasta od 50 centimetara do ,40 metara. To znači da bi bila pogođena i privredna i finansijska metropola Šangaj, u prvom redu privredna zona Pudong. Peter Hepe vrlo kritično gleda na razvoj situacije: „Pogotovo što Pudong u odnosu na nivo mora tone, a to zapravo važi za cijeli Šangaj. To znači, imamo razvoje u dva pravca - nivo mora raste, kopno se spušta, a to dovodi do još većih razlika i relativnog porasta nivoa mora.

Autor: Danhong Zhang/Mirjana Veljković-Kuehne

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić