Za proširenje EU i dalje potrebna saglasnost svih članica

Doduše, pravno gledano proširenje unije je bilo moguće, ali do sada važeći Ugovor iz Nice predviđao je Uniju koja nema više od 27 članica.

Upravo su se velike članice EU kao što su Francuska i Njemačka stalno izjašnjavale protiv novih proširenja ukoliko ne bude usvojen Lisabonski ugovor.

„Trebamo Lisabonski ugovor kako bi bili sposobni za djelovanje, kako bi se EU mogla proširiti. A upravo je proširenje stvar, ako se misli na Zapadni Balkan, koja je od velikog značaja za sigurnost Europe,“ upozoravala je njemačka kancelarka Angela Merkel.

Do odluka većinom glasova - izuzev proširenja

Sada, nakon mukotrpnih pregovora, na snagu stupa Ugovor zahvaljujući kojem se u brojnim oblastima uvodi princip većinskog odlučivanja. Naravno taj princip se ne odnosi i na proširenje EU. Naime, kada je riječ o prijemu novih članica o tome će se odluka i dalje donositi jednoglasno i to nakon kompleksnih, dugogodišnjih pregovora sa svakim kandidatom pojedinačno. Dakle, i u budućnosti će biti važno koliko će spremnosti na kompromis pokazati nacionalne vlade, upozorava Janis Emmanouilidis iz European Policy Centre iz Brisela:

„Ugovor je baza za međusobnu suradnju, ali to još dugo neće značiti da će jedan dobar Ugovor voditi i dobroj suradnji. To značajno ovisi o tome koja će politička dinamika postojati unutar EU „30 plus“, kao i od brojnih drugih karakteristika. Ugovor je veoma važan, ali on sam nije presudan i dovoljan.“

Nema više dramatičnih promjena granica Unije

Elmar Brok, poslanik konzervativaca u Europskom parlamentu, smatra da Ugovor, u smislu budućih proširenja ipak ima značajne prednosti. Doduše, odluku o prijemu neke nove članice u EU mora jednoglasno usvojiti Europsko vijeće, ali Lisabonski ugovor nudi važne novine kada je riječ o proširenju Unije, kaže Brok.

On također napominje da Lisabonski Ugovor ne daje mogućnost da dođe do proširenja Unije na dramatičan način. Drugačije rečeno: Prvo su na redu Hrvatska i možda još Island. Sa Turskom se doduše vode pregovori, no oni bi mogli trajati sveukupno 20 godina.

Istodobni prijem deset država kao što je to bio slučaj u maju 2004. godine sigurno se više neće desiti. No, zahvaljujući Lisabonskom sporazumu EU bi se teoretski gledano mogla i smanjiti: Naime, prvi put u istoriji Ugovor o reformi institucija predviđa i mogućnost izlaska iz EU.

Autor: Susanne Henn/Zorica Ilić

Odg. urednik: Azer Slanjankić