Zaev: Neprihvatljiv pokušaj Bugarske

DW: Bugarska je ispunila prijetnju i blokirala početak pregovora EU sa Sjevernom Makedonijom. Možete li objasniti šta to Bugarska želi, a šta Sjeverna Makedonija ne može da prihvati?

Zoran Zaev: Sve se svodi na istoriju. Prvo, zajedno sa nama pokušavaju da definišu istoriju. Niko ne može da zacementira istoriju. Ona je vrlo otvorena za tumačenje, u zavisnosti od perspektive: istorija kao sredstvo za izgradnju prijateljstva ili istorija kao sredstvo za izazivanje sukoba.

Pokušaj Bugarske da definiše porijeklo našeg identiteta i porijeklo našeg makedonskog jezika je nerazuman i zaista neprihvatljiv. Napokon, svaka nacija – svaka država – ima pravo na samoopredjeljenje i suverenitet.

Bugarska je prva zemlja koja je priznala našu nezavisnost devedesetih. Imajući to na umu, ideja je da se potvrdi da dijelimo zajedničku istoriju: prihvatanje tog dijela sporazuma o prijateljstvu koji smo potpisali sa Bugarskom 2017. Nema sumnje da dijelimo zajedničku istoriju, premda je ona dovela do dvije nacije i dva jezika. To bi trebalo da tretiramo kao nešto što nas povezuje, a ne razdvaja.

Ponižavajuća i neprihvatljiva je tvrdnja da smo porijeklom iz Bugarske, i da je naš jezik zapadnobugarski dijalekat. Istina je da smo veoma bliske nacije – braća koja dijele zajedničku istoriju – i da su nam jezici vrlo bliski. Mi se vrlo dobro razumijemo. Bugari me razumiju kad pričam makedonski i ja njih razumijem kad govore bugarski.

Ako budemo pametni, koristićemo ovu zajedničku istoriju za jačanje veza, izgradnju mostova i unapređenje naše saradnje – za stvaranje budućnosti u Evropskoj uniji za Sjevernu Makedoniju.

EU ima 27 članica, a vi ste očigledno u kontaktu sa mnogim drugim liderima. Da li među ostalim zemljama EU postoji prihvatanje zahtjeva Bugarske? Kakav je njihov odgovor?

Smatraju da je veoma teško razumjeti stav Bugarske. Ne shvataju zašto bi jedna država postavljala takve zahtjeve drugoj državi. Na primjer, od nas se traži da prepoznamo nešto što se kosi sa našim pravom na samoopredjeljenje. To je teško shvatiti.

Ostalih 26 zemalja članica je zatečeno i sada pokušavaju da pronađu diplomatske načine da motivišu obje zemlje da budu razumne. Zvanično, naravno, integracija regiona u EU spada u strateške interese Bugarske, jer bi to bila garancija za veću saradnju, prijateljstvo i uzajamnu pomoć. To je istorijska odluka – ili da krenemo putem sukoba, ili možemo biti prijatelji i braća.

To je jedini način na koji možemo postići dogovor. Naše zemlje su već potpisale veoma dragocjen sporazum, koji nam je dao mnoštvo rješenja za budućnost, poboljšavajući saradnju na razne načine. Samo moramo biti posvećeni potpunoj primjeni ovog sporazuma.

Vi ste 2018. bili suočeni sa teškim pregovorima sa Grčkom u vezi sa imenom zemlje. Sada još jedan istorijski spor odlaže pristupanje Sjeverne Makedonije Evropskoj uniji. Već ste rekli da sa Bugarskom nećete pregovarati o pitanjima identiteta i jezika. Kompromis trenutno izgleda nemoguć. Pa, koje su alternative za Vas i Vašu vladu?

Prvo, kao zemlja koja planira da postane punopravna članica za pet ili deset godina, vjerujem da je Sjeverna Makedonija odličan kandidat za EU. Štaviše, mislim da smo bili uzor i to ne samo u pogledu Prespanskog sporazuma. To je primjer kako se može postići kompromis između dvije etničke grupe primjenom diplomatije i evropskih vrijednosti. Umetanjem geografske kvalifikacije „Sjever" u ime naše države, odvajajući sjevernu Makedoniju od grčke Makedonije, izgradili smo most između naših nacija. To je sporazum koji može poslužiti kao model širom svijeta.

I opet, sporazum o prijateljstvu koji smo potpisali sa Bugarskom 2017. koji se fokusirao na našu zajedničku istoriju, ima mnogo toga što je za pohvalu. Kroz ovu zajedničku istoriju želimo da izgradimo bratstvo i dobre odnose sa Bugarskom. Takođe primjenjujemo ove evropske vrijednosti u Sjevernoj Makedoniji, gradeći mostove između različitih etničkih grupa.

Mi smo multietnička zemlja na isti način na koji je Evropska unija multietnička. Pokazali smo svoju posvećenost evropskoj viziji. Ali, kada je bilo vreme da EU djeluje u skladu sa sopstvenim vrijednostima i principima, ona u tome nije uspjela. Na kraju bi mogla da bude gubitnik.

Globalni igrači su izuzetno zainteresovani za ovaj region. Zapadni Balkan je glavno čvorište ekonomskih, kulturnih i političkih interesa. Sjedinjene Države, Kina i Rusija – svi su već ovdje. Mi smo prijateljska zemlja spremna da sarađuje sa svima: jedina alternativa je punopravno članstvo u EU i puna posvećenost članstvu Sjeverne Makedonije u NATO.

Da li postoji opasnost da se zbog sporova poput ovog, koji su zajednički čitavom Balkanu, sveukupno zaustavi proširenje EU u regionu?

Da, tako je. Štaviše, vjerujem da takvi sporovi ugrožavaju i samu Evropsku uniju. Svi mi – i zemlje kandidati i države članice – moramo da se sjetimo zašto EU uopšte postoji, koristi koju evropsko jedinstvo donosi ostatku svijeta, koristi koje zajedničko tržište donosi građanima EU, važnost međusobnog razumijevanja, pronalaženja konsenzusa.

Ako Bugarska uspije da digne ovo pitanje na evropski nivo, šta će spriječiti Grčku da pokrene slična pitanja sa Albanijom, ili Hrvatsku sa Srbijom, ili čak Češku sa Slovačkom? Principi i vrijednosti na kojima se zasniva Evropska unija su svetinja. Moramo uživati u razlikama, smatrajući ih našom prednošću. Njegovanje samoopredjeljenja – jedinstvenosti svakog regiona i svake zemlje – učinilo je Evropu takvom kakva je danas.

*Socijaldemokrata Zoran Zaev (46) je premijer Sjeverne Makedonije od 2017. Nedavno mu je dodijeljena nagrada za ljudska prava njemačke fondacije „Fridrih Ebert", bliske njemačkim Socijaldemokrataijma.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android