Zahvalni umirovljenici su uvijek pouzdani birači
23. maj 2019
Prošle srijede je Parlament Grčke usvojio odluku o prvom povećanju mirovina – nakon 13 smanjivanja u devet kriznih godina u toj zemlji. U prosjeku će to biti oko pola mjesečne mirovine više kroz čitavu godinu. Premijer Cipras se hvalio pred zastupnicima: njegova vlada je proteklih godina uštedjela preko 30 milijardi eura, sad konačno ima prostora za veće izdatke.
Tek što je parlament prihvatio odluku pojavio se i reklamni spot vladajuće stranke Syriza: prikazana je jedna umirovljenica koja prati vijesti na televiziji i izvan sebe je od sreće: „Ne mogu se uopće sjetiti koliko puta su mi smanjivali mirovinu proteklih godina", žali se umirovljenica.
Oporbenim strankama je kratko trebalo da i one snime vlastiti spot: „Rado vas podsjećamo: od kako je Ljevica pobijedila u Grčkoj 2015., umirovljenici su u prosjeku izgubili 2.054 eura svake godine", poručuje se biračima.
Sretna umirovljenica zahvaljuje premijeru
Je li ova povišica predizborna bitka na račun države? Stelios Kuloglu, europski zastupnik Sirize koji je opet kandidat te stranke, ne želi niti čuti takve insinuacije: premijer Cipras je već prošlog rujna najavio povišicu i posve je „slučajno" što je ona prihvaćena jedva dva tjedna prije nego što će građani birati. Ali čak i da je tako, „za razliku od prethodnih vlada mi povećanje mirovina financiramo onim što smo uštedjeli, a ne kreditima", kaže Kuloglu za DW.
Tko koga tu zavarava, pita se oporbeni političar Dimitris Ciodras: „Te navodne olakšice spadaju među najgore prakse predizborne bitke koje smo ikad vidjeli u ovoj zemlji", kaže Ciodras. On ne osporava da se proteklih godina uštedjelo milijarde eura, ali razlog tome nije bio rast grčkog gospodarstva nego što srednja klasa u Grčkoj već stenje od tolikih poreza i nameta.
I tu je Cipras otvorio državnu blagajnu uoči izbora: već ovog mjeseca bi trebao biti smanjen porez na dodanu vrijednost (PDV) za živežne namirnice i u gastronomiji s 24 na samo 13%. Hoće li se to vidjeti i na jelovnicima grčkih restorana – to je sad drugo pitanje, makar se ovo snižavanje u prvom redu opravdava željom da se privuče više turista u Grčku. Prošle godine su i u toj zemlji padali rekordi u broju posjetitelja, ali prvi znakovi u ovoj godini pokazuju kako ona neće biti tako dobra.
„Nove olakšice" možda već ove godine
Grčki premijer u svakom slučaju i na mitinzima uoči izbora za Europski parlament uporno ponavlja kako nakon „godina štednje" on i njegova vlada žele „više investirati u socijalnu i gospodarsku politiku". Najavljuje kako bi već ove godine moglo doći i do „novih olakšica". Hoće li tako uspjeti „kupiti" grčke birače, to će se još vidjeti: već mjesecima oporbena Nea Demokratia vodi u svim ispitivanjima javnog mnijenja, ponekad čak u dvocifrenim postotcima.
Ipak, nakon ovog „poklona" umirovljenicima i ugostiteljima se Cprasova Syriza malo oporavila, makar još uvijek zaostaje 6-7% za oporbenom strankom. Ali to ne ometa premijera objaviti kako je „došlo do preokreta": „Izvorno su htjeli pobijediti s 15% prednosti, onda su govorili o sedam ili osam posto, sad ih je uhvatila panika", hvalio se Cipras pred biračima u Kozaniju na sjeveru Grčke.
Tu nije samo riječ o izborima za Europski parlament: ohrabren anketama javnog mnijenja je konzervativni oporbeni vođa Kiriakos Misotakis je ove izbore proglasio odlukom građana Grčke o premijeru Ciprasu. Najkasnije na jesen će se u Grčkoj birati parlament, a već istovremeno za EP se održavaju komunalni i pokrajinski izbori u Grčkoj. Iznenađenje bi osobito mogli biti izbori u Ateni: tamo navodno kandidat Ljevice praktično stoji isto kao i kandidat ekstremne desnice Zlatne zore. Oporbeni političar Tsiodras ne smatra dobrim što pod tim okolnostima zapravo više uopće nitko ne misli na pitanja Europe, ali nešto što se mora razumjeti: „Prvi puta nakon četiri godine Grci ove nedjelje izlaze na birališta i onda ne čudi što dominiraju unutrašnjopolitičke teme."
Očekuje se bura iz Bruxellesa
Csipras očito poseže za državnom blagajnom kako bi privukao birače, ali treba još vidjeti kako će reagirati međunarodni zajmodavci. Atena je prošlog ljeta napustila program spašavanja, ali još uvijek stoji pod nadzorom i zadužena je i slijedećih godina ostvarivati primarni suficit, dakle višak prije nego što se odbiju rate otplata dugova.
Šef grčke središnje banke Janis Sturnaris sasvim jasno upozorava svoje sunarodnjake kako nema prostora za takve izborne poklone. Nakon sastanka ministara financija zemalja zone eura prošlog četvrtka je i šef europskog spasilačkog fonda ESM Klaus Regling izrazio „određenu zabrinutost" hoće li Grčka i ove godine uspjeti ostvariti takav višak. Atenski list Katimerini tvrdi i kako je kancelarka Merkel o tome rekla svoje mišljenje na rubu sastanka EU u Sibiu.
Političar Sirize koji se opet nada ući u Europski parlament, Stelios Kuloglou ne samo da ne vidi razloga kritike Grčke, nego tvrdi kako bi čitava Europska unija trebala biti zahvalna njegovoj zemlji: „Jedine dobre vijesti iz Europe stižu trenutno iz Grčke. Bilo da je riječ o gospodarstvu ili o kompromisu u sporu oko naziva države sa našim sjevernim susjedom."