Zajednička pravila za izgon iz EU-a

Evropski parlament je vrlo brzo iskoristio nove ovlasti koje mu pruža Lisabonski sporazum. Sredinom februara zastupnici su odbacili takozvani SWIFT-ugovor o finansijskom poslovanju s SAD-om. Parlament je zaključio da ovaj ugovor omogućuje industrijsku špijunažu i pristup privatnim podacima evropskih građana. Time je Parlament po prvi put odlučio protiv volje nekih članice Evropske unije. Ovim pitanjem su se pozabavili i evropski ministri unutrašnjih poslova na svojoj konferenciji krajem februara.

Njemački ministar unutrašnjih poslova Thomas de Maiziére se zajedno sa svojim kolegama zalaže za modificiranu verzija ugovora o SWIFT-poslovanju s Washingtonom koja bi bila prihvatljiva kako Evropskom parlamentu tako i prekoatlantskom partneru.

Neučinkovitost Frontexa

Druga velika tema radovnog sastanka evropkih ministara bilo je i pitanje koordinacije politike naspram izbjeglica koji svakodnevno prelaze evropske granice. Ova tema je posebno za sredozemne članice Evropske unije već godinama na popisu prioriteta. Iz tog razloga je 2005. osnovana i evropska pogranična služba Frontex. No, ova se služba dosad pokazala prilično neučinkovitom. Vodstvo Frontexa smatra da je glavni razlog tomu nedovoljna podrška zemalja članica i to prije svega materijalna. Povjerenica Europske komisije za unutarnjopolitička pitanja, Cecilia Malmström želi promijenti sadašnje stanje i zemlje članice obvezati na redovita davanja u korist Frontexa. No švedska povjerenica istodobno, kada je u pitanju problematika useljavanja, želi uvesti i jedinstvenu praksu na području cijele Evropske unije. To s jedne strane znači poticanje legalnog useljavanja, a s druge uvođenje zajedničkih standarda pri protjerivanju ilegalnih useljenika: "Planiramo uvođenje jedinstvenog pravila za protjerivanje. Pri svakom protjerivanju bit će nazočan jedan djelatnik neke humanitarne organizacije, recimo Crvenog križa, koji će skrbiti za to da sve prolazi po međunarodnim normama", kaže Malmström.

Ova tema je posebno osjetljiva jer su zemlje članice dosad ovaj segmet štitile od direktnog uplitanja komisije. Stoga je njemački ministar unutrašnjih poslova Lothar de Maiziére skeptičan na ovaj prijedloga švedske povjerenice: "Mi smo svi ´za´ što se tiče jačanja Frontexa. No isto tako mislim da je važno da pitanje granica, znači politička i pravna nadležnost, ostane u rukama zemalja članica", zaključio je njemački ministar.

Stoga se očekuje da će Malmström imati problema zemlje članice uvjeriti u potrebitost odricanja od nekih nadležnosti.

Autor: Christoph Hasselbach/N. Kreizer

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić